Jesmo li prije živjeli bolje ili tako često misle ljudi u nekim godinama, obično nakon što zagaze u srednju dob, svjesni da umjesto ideala imaju mnoga neispunjena očekivanja? Javlja li se zato kod ljudi nostalgija za vremenom njihove mladosti u kojem se sve činilo lakšim i ostvarivim?
Nije specifičnost samo Hrvatske u kojoj mnogi žale za Jugoslavijom, gledajući ju i u zreloj dobi kroz ružičaste naočale, nego i u svijetu traju rasprave o tome zašto ljudi misle da je prije sve bilo bolje. Spiegel je analizirao život u Njemačkoj 60-ih, 70-ih i danas i iako podaci pokazuju da je danas standard Nijemaca bolji, i Nijemci kao i mnogi narodi svejedno misle da je jučer bilo bolje nego danas kad svijet ugrožava migracijska kriza, pojava Brexita i Trumpa... Ili je sve u očima promatrača?
Ta divna Jugoslavija....
Sociolog Benjamin Perasović ističe da je univerzalno kod svih naroda da su ljudi nostalgični prema razdoblju u kojem su bili mladi i pamte to vrijeme kao ljepše nego kad su stariji, bolesniji. No, kad je riječ o Hrvatskoj, neki s pravom mogu reći da je 1990. bilo bolje jer je otad stopa rizika od siromaštva udvostručena, u mirovinu se krajem 90-ih odlazilo u prosjeku s 54 godine, a danas ljude čeka rad do 70. Na pitanje je li prije sve bilo bolje, Perasović slikovito uzvraća:
– Bilo mi je bolje jer nisam imao dva stenta kod srca i nisam morao piti lijekove za tlak. No, ne može se na razdoblje iza nas gledati crno-bijelo. Ljudi često zbog emotivnih, političkih i ideoloških preferencija za prošli sustav govore ili da je bio grozan ili divan, a takvo pojednostavnjivanje zapravo je smiješno i deplasirano. Objektivno su stupanj sloboda i razina demokracije u bivšoj državi bili neusporedivo lošiji prije nego danas, ali stupanj socijalne sigurnosti bio je veći – kaže Perasović.
Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta Ivo Pilar, objašnjava:
– U psihologiji postoji “optimizam pamćenja” pa jednostavno više pamtimo lijepe trenutke i ono što nas usrećuje te imamo dojam da je prije bilo bolje. Ljudi stariji od 40 godina pamte vrijeme mladosti i misle da im je bilo bolje kad su bili mlađi i imali visoka očekivanja nego sada kad im se očekivanja nisu ostvarila. Kako smo mi demografski stara nacija, kod nas još više ljudi nego u drugim zemljama misli da im je prije bilo bolje. Budućnost je neizvjesna, pa nam se čini da je sve prošlo bilo bolje i da čak i loše stvari koje su nam se dogodile nisu bile tako loše jer smo ih preživjeli...
Nostalgija za prošlim
Kad se sreća objektivizira, najsretniji su narodi razvijenih zemalja, Švicarci, Islanđani, Danci, Norvežani, Kanađani, a najmanje su sretni ljudi srednje dobi i, za razliku od razvijenog svijeta, u Hrvatskoj i umirovljenici. Priča o nostalgiji za prošlim vremenima ne javlja se samo na osobnoj, političkoj nego i umjetničkoj razini.
– Meni su u glazbi 90-e bile neusporedivo draže nego 80-e i kao sociologu mi je smiješna nostalgija za 80-ima i mistifikacija novog vala. U glazbenom smislu su mi 90-e bile neusporedivo bolje, zdravije i draže kad je riječ o rocku i elektroničkoj glazbi jer se tada obnovila nada, društveni pokreti. Nikad se nisam htio vraćati nostalgično u depresivne 80-e – zaključuje Perasović. Tako da se na kraju priča o tome je li prije bilo bolje svodi ipak na našu osobnu priču o proživljenom u prošlosti i onome što nas čeka u budućnosti.
>> Inozemne mirovine od Nove godine manje će oporezivati
>> Zdravko Marić: Imamo 600 mil. kn više za indeksacije mirovina. Provest će se u travnju i rujnu 2017.
Depresivne 80-te u glazbi? Perasoviću daj ponovo preslušaj Film, Haustor, Aerodrom i da ne nabrajam dalje, kad već to nisi shvatio u osamdesetima.