U razmaku od nekoliko dana uoči posjeta nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Bosni i Hercegovini, iz Bruxellesa i iz Mostara čule su se dvije različite poruke o pitanju koje je za Hrvatsku važno i o kojemu će predsjednica morati zauzeti što jasniji stav. To je pitanje treba li BiH u ovom trenutku ići prema ustavnim promjenama ili ne.Hrvatski narodni sabor, organizacija koja okuplja gotovo sve hrvatske stranke u BiH, u subotu je usvojio deklaraciju kojom se traži sazivanje nove međunarodne konferencije o BiH te federalizacija zemlje s ciljem ostvarivanja jednakopravnosti za Hrvate, najmalobrojnijeg od triju konstitutivnih naroda.
No u Bruxellesu sasvim drugi vjetrovi. Rasprava o nacrtu rezolucije Europskog parlamenta o BiH još je jednom otkrila da institucije EU (a takav stav, čini se, dijele i institucije u Washingtonu) ne smatraju rješavanje hrvatskog pitanja prioritetom.U prošlogodišnjoj rezoluciji EP-a o BiH bio je izrijekom spomenut princip federalizma kao nešto čemu BiH treba težiti, a centralizam, odnosno unitarizam Sarajeva prvi je put kritiziran podjednako kao separatizam Banje Luke. Ove godine, međutim, u nacrtu rezolucije izvjestitelja Cristiana Prede nema ni spomena o tome. Ne samo da se, dakle, rješavanje hrvatskog pitanja u BiH ne smatra prioritetom unutar institucija EU, nego Europski parlament odlazi korak unatrag u odnosu na prošlu godinu.
Predsjednica Grabar-Kitarović ima dobro razumijevanje političkih procesa koji dolaze iz oba grada. U Mostaru se, kako smo vidjeli u drugom krugu izbora, nalazi gomila njezinih birača, koji su zamalo bili od presudne važnosti za njezinu pobjedu. U Bruxellesu se, s druge strane, nalazi gomila njezinih kolega diplomata iz euroatlantske zajednice s kojom se Grabar-Kitarović nastojala, a reklo bi se i uspjela, politički poistovjetiti.Mostarski unutarnji glas Kolinde Grabar-Kitarović ima potrebu javno naglašavati i lobirati za sve ono što piše u subotnjoj deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora. Bruxelleski unutarnji glas Kolinde Grabar-Kitarović vjerojatno vidi da u Bruxellesu (a s njime i u Berlinu, Londonu i Washingtonu) teško da ima ikakve potpore za takve zahtjeve.
Jedan sugovornik u Bruxellesu, s velikim iskustvom o EU, ali i odlično upućen u zbivanja u Hrvatskoj i BiH, uvjeren je da bi predsjednica Grabar-Kitarović upala u “totalno proturječje sa svojom prozapadnom orijentacijom ako bi se počela javno zalagati za treći entitet u BiH”. Ne ulazimo u raspravu je li to ispravno razmišljanje ili nije, no to je razmišljanje koje katkad dominira u Bruxellesu, a i u Washingtonu.Postoje, naravno, i drukčija razmišljanja, poput teze Međunarodne krizne grupe, američkog think-tank instituta bliskog državnoj administraciji SAD-a koji se lani založio za ustavnu rekonstrukciju u korist federalističkog, a ne centralističkog uređenja BiH. No jedno je institut, drugo su institucije koje takvu tezu zasad nisu prigrlile.U međuvremenu EU je osmislio novi, poseban put za BiH prema europskim integracijama. Inspirirana i premisama koje je dala hrvatska diplomacija pod vodstvom Vesne Pusić i stavljena u prvi plan u trenutku kad su je iznijeli britanski i njemački inoministri, ta nova inicijativa zapravo je dovela do toga da se ustavne promjene u BiH stavljaju u drugi plan i praktički zanemaruju.Nova inicijativa Europske unije koncentrira se na provođenje reformi, ponekad i vrlo malih ali konkretnih koraka.
Bitno je različita od prijašnjeg pristupa EU prema BiH koji je kao prioritet definirao ustavne promjene, ali ne primarno zbog položaja Hrvata nego zbog implementacije presude Sejdić-Finci koja se tiče položaja “ostalih” građana BiH, onih koji nisu ni iz jednog od tri konstitutivna naroda. Novi pristup preferira male, konkretne reformske korake. Kad je o BiH riječ, Bruxelles je (a s njime i London i Berlin i Washington) sada koncentriran na tu mantru, a ne na mantru ustavnih promjena i federalizacije. No moguće je, iako to iziskuje puno umješnosti i pametne taktike, ovo drugo uklopiti u ovo prvo. Može se krenuti malim koracima i konkretnim reformama, ali i mali koraci moraju od početka biti usmjereni prema nečemu. Usmjereni su, naravno, prema apliciranju za članstvo BiH u EU, no mogu biti usmjereni i prema ustavnom restrukturiranju u smjeru federalizma. Na svom prvom službenom putovanju predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović ima prilike pokazati umješnost, iako će biti zaista teško uklopiti trenutačni pogled iz Mostara u trenutačni pogled iz Bruxellesa.
i vjerujem da će naša predsjednica odlučiti kako treba, kao i uvijek. Pametna i sposobna žena poput nje ne trči pred rudo