U rijeci Dravi obitavaju čak 74 vrste riba, i po tome je najbogatija rijeka u Hrvatskoj. Prva istraživanja u Varaždinskoj županiji provedena su još prije 150 godina, no o ribama se još uvijek malo zna, no to bi mogla promijeniti knjiga "Ribe rijeke Drave" koja je predstavljena u palači Herzer u Varaždinu u sklopu "Srijede u Muzeju".
Važnost očuvanja
Publikaciju je izdala Javna ustanova Priroda Varaždinske županije, a nastala je kao rezultat istraživanja provedenog 2021. godine na devet lokacija na starom toku rijeke Drave i kanalima uz dravske akumulacije u Varaždinskoj županiji. Riječ je o šestoj publikaciji u nakladi JU Priroda, a jednoj od čak tri izdanih prošle godine i financiranih u okviru EU projekta Riverside, na kojem su bili jedan od partnera.
– Provođenjem istraživanja pokušavamo prikupiti relevantne podatke o pojedinim vrstama i pratiti njihovo stanje jer poznato je da se djelovanjem čovjeka na prirodna staništa mijenjaju populacije i raznolikost vrsta. Stoga je cilj ove publikacije pridonijeti boljem poznavanju dravske faune riba, kao i osvijestiti važnost njihove zaštite i očuvanja. U publikaciji je predstavljeno 45 vrsta riba, s naglaskom na one najugroženije. Moram reći da nam zapravo nije poznata nijedna slična publikacija koja je tako detaljno opisala faunu riba rijeke Drave, čime se posebno ponosimo – istaknula je Sanja Kopjar, ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije. Muzej ima vlastiti Prirodoslovni odjel, koji vodi kustos dr. sc. Mišel Jelić, koji je i predstavio knjigu kao jedan od autora tekstova i fotografija, a sudjelovao je i u istraživanju.
– Od ukupno 137 vrsta slatkovodnih riba u Hrvatskoj, u rijeci Dravi živi više od polovine tih vrsta, među kojima i pet endemskih vrsta dunavskog slijeva: mladica, plotica, balonijev balavac, prugasti balavac i mali vretenac. Kada smo pisali ovu knjigu, raspolagali smo podatkom o 72 vrste, no naknadno smo otkrili dvije nove. Sa svakim istraživanjem broj vrsta se povećava, otkrivamo nove ili utvrđujemo da se invazivne vrste proširuju, što nije dobro, ali je realnost. Na pojedinim dijelovima Drave nekih vrsta više nema zbog gradnje akumulacija, koje su drastično promijenile staništa, ali su se pojavile nove vrste kojih prije nije bilo – rekao je dr. sc. Jelić.
Napomenuo je da je prije stotinjak godina Drava više bila poput divlje alpske rijeke. – Tada, primjerice, šarana baš i nije bilo, nego je to bila dominantno zona mrene, koje ima i danas, ali ne u tolikom broju. Prilično brojna vrsta je podust, koja je jako zanimljiva jer je bila glavna hrana mladici, koje je danas praktično nestala na ovom području – naveo je Jelić.
Prva istraživanja
Prva istraživanja ribljih vrsta na varaždinskom i širem području napravili su krajem 19. stoljeća dr. sc. Adolf Eugen Jurinac, biolog i ravnatelj gimnazije u Varaždinu, jedan od prvih doktora zoologije u Hrvatskoj, te Đuro Šebišanović, profesor u varaždinskoj gimnaziji.
– Zahvaljujući njima imamo popise vrsta koje su ovdje živjela prije otprilike 150 godina, tako da možemo raditi usporedbe. No, nakon njih nije bilo puno istraživanja, tako da imamo oskudne podatke, pa ne znamo utjecaj klimatskih promjena na zajednice riba, odnosno utjecaj invazivnih vrsta riba i beskralježnjaka. Pred nama je svakako još puno istraživanja – rekao je dr. sc. Jelić.
VIDEO: Javio nam se Siniša Vuco: 'Istina je, selim se u Venezuelu, kupio sam stanove na Karibima'
