Koliko je Tomica u Zagrebu? Dva i pol dana. Dakle, ispucao je cijeli godišnji – prepričava nam dr. Tomislav Mihaljević dosjetku svojih prijatelja.
Ovaj top svjetski kardiokirurg, ključni čovjek čuvene američke Klinike Cleveland, doista i ne koristi godišnji odmor. Na paklenih 30-ak stupnjeva zagrebačkog prijepodneva pristao je na razgovor, a već sutra će dežurati u Abu Dhabiju. U sjedištu Ujedinjenih Arapskih Emirata prije mjesec dana je, naime, počela s radom Cleveland Clinic Abu Dhabi, prva američka bolnica izvan SAD-a.
Riječ je o projektu koja se opisuje kao najveće zdravstveno ulaganje na svijetu. Iza tog ulaganja stoji upravo dr. Mihaljević, zagrebački student, koji je zavidnu karijeru izgradio u SAD-u. Ondje je radio na kardiovaskularnom institutu Cleveland Klinike koja je redovito ocijenjena najboljom na svijetu. Posljednjih pet godina živi u Abu Dhabiju kao medicinski direktor i predstojnik Instituta za kardiovaskularne bolesti jer se izborio za osmišljavanje megainvesticije i pokretanje Klinike Cleveland u Emiratu.
Od ideje do otvorenja bolnice od pola milijuna četvornih metara, sa sedam i pol tisuća soba – sve je to zasluga našeg liječnika.
– Kad sam došao na ovu funkciju, imali smo tim od 45 ljudi. Sada ih zapošljavamo više od 3500. Ova je zemlja apsolutno fascinantna, progresivna, izuzetno dobro organizirana i s dugoročnom vizijom za svoju vlastitu budućnost. Jedan dio te vizije je da se podigne razina zdravstvene usluge – opisuje dr. Mihaljević Ujedinjene Arapske Emirate, dodajući kako je riječ o zemlji s devet milijuna stanovnika od kojih su osam milijuna – stranci. No, nezaposlenih nema, a svaki zaposlenik ima zdravstveno osiguranje.
– Naša primarna zadaća je da pomažemo ljudima iz tog dijela svijeta. U prvih mjesec dana došli su nam pacijenti iz 17-18 zemalja svijeta. Razmislite o Abu Dhabiju i njegovu smještaju. Za otprilike šest sati leta u bilo kojem smjeru avion će vas odvesti do Moskve, Johannesburga, Marakeša ili Bangkoka. U cijelom tom opsegu živi tri milijarde ljudi, a teško ćete naći kvalitetnu bolnicu. Abu Dhabi je u centru.
U deset godina rada možda deset dana nisam bio u operacijskoj dvorani. Iako imam menadžersku funkciju, i danas redovito letim za Cleveland gdje operiram i bavim se znanstvenim radom
Kada opisuje svakodnevicu u ovoj bolnici, možda i najmodernijoj na svijetu, sve djeluje kao futuristički film. Sobe su jednokrevetne, a pacijent na “mini računalu” naručuje hranu i piće. Bolnica ima više restorana u kojima rade vrhunski chefovi. Sve je kompjutorizirano, nema nijednog papira: vizite se obavljaju uz računalo, a nalazi i svi dokumenti pacijenta su u njemu. Karton pacijenta liječnik otvara vlastitim elektroničkim bedžem. U bolnici je oko 55 subspecijalizacija i jednostavnije je reći što ne rade, nego što sve rade.
A rade sve osim pedijatrije, opstetricije, traume i ortopedije. Većinu liječnika čine stručnjaci iz Amerike, ali radi i jedan liječnik iz Hrvatske. Dr. Mihaljević nam neće reći o kome se radi, no napominje da je zainteresiranih liječnika iz Hrvatske bilo puno.
Razgovarali ste sa svim tim liječnicima, što je diskvalificirajuće?
Ima nekoliko stvari na koje pazimo. Medicinske kvalitete su bitne, ali ono što je važnije jest hoćete li tijekom intervjua shvatiti može li kandidat biti dobar član tima. Destruktivan potencijal lošeg karaktera jako šteti organizaciji. Toliko smo međuovisni pa moramo imati odgovorne, a ne samo kvalificirane ljude.
Nije valjda to selektiralo hrvatske liječnike na tek jednog koji se uspio zaposliti u Abu Dhabiju?
Javilo se puno liječnika iz Hrvatske. No s obzirom na to da edukaciju iz Hrvatske Emirati ne priznaju kao edukaciju koja bi kvalificirala osobu za samostalan rad, liječnike iz Hrvatske možemo zaposliti samo na nižoj razini. Oni de facto uvijek moraju biti pod supervizijom.
I ovaj jedan liječnik je na to pristao. O kakvim uvjetima rada govorimo?
Ne regrutiramo ljude koji traže posao ili se misle obogatiti za dvije-tri godine. Svi imamo ugovore na godinu dana, a liječnici na istom odjelu mogu imati i pet puta veću, odnosno manju plaću, ovisno o njihovoj stručnoj sposobnosti i doprinosu bolnici. Ne plaćamo ljude po satu, smatramo to anakronim. Radi se više od 50 sati tjedno.
Nema prekovremenih sati, njihova plaćanja?
Govorimo o minimalnom broju sati koji se trebaju odraditi, a ne prekovremenima.
I dalje dežurate. Bavite se i medicinskim dijelom posla unatoč menadžerskoj funkciji?
Prije Abu Dhabija operirao sam cijeli dan, svaki dan. U deset godina možda deset dana, bez pretjerivanja, nisam bio u dvorani. I dalje operiram, dežuram. Redovito letim za Cleveland gdje nastavljam operirati te se baviti znanstvenim radom.
Izmjenama Zakona, od kojih se, doduše, odustalo, najavljeno je dvojako upravljanje u hrvatskim bolnicama zbog objašnjenja kako liječnici ne mogu biti menadžeri. Kako vi to komentirate?
Puno je različitih koncepata što se tiče vođenja bolnice. U Americi nema uniformiranog modela. Međutim, pogledate li bolnice koje su u vrhu američkog zdravstva, svi su njihovi menadžeri – liječnici. Dio naše stogodišnje tradicije je da bolnicu vode liječnici. Ljudi koji imaju ambicija i potencijala za ovakvu odgovornost prolaze kroz vrlo strukturiranu i rigoroznu izobrazbu.
Kako organizirati uspješno zdravstvo?
To je najkompliciranija industrija koja postoji. Mi imamo široki dijapazon usluga, izuzetno sofisticiranu i skupu radnu snagu, zahtijevamo skupu infrastrukturu i izuzetnu socijalnu zadaću. Prema tome, da biste upravljali najsofisticiranijom vrstom djelatnosti, morate imati dobar sustav. Da biste imali dobar sustav, morate imati kvalitetne ljude i jednu vrstu konzistentnosti jer nijedna industrije nije uspjela ostvariti svoje naume ako se svake četiri godine u potpunosti mijenja strategija. Sve zemlje u kojima sam živio, bio ili putovao, muče se naći pravi recept kako upravljati zdravstvom. Daleko su najuspješnije one koje imaju partnerstvo privatnog i javnog zdravstva u kojem je ministarstvo regulator i gdje je tržišna utakmica osiguranja i onih koji pružaju usluge.
>>Ministarstvo zdravlja donosi novi zakon umjesto izmjena postojećeg
Nasi lijecnici rade nadzirani na nizoj funkciji u Emiratima kojima smo se nekad smijali. To nam sve govori gdje smo I koliko je nase obrazovanje "priznato" u svijetu (ukljucujuci I Emirate) a sada mi nastavimo I dalje falsificirati diplome, prodavati ispite I raditi plagijate od magisterija I doktorata za lokalnu upotrebu, vani se vec sve zna o "Hrvatskoj kvaliteti". Zagrebacko sveuciliste je sada rangirano na 726 mjestu (QS University Ranking) I neprestano pada zadnjih 25 godina od kada smo uveli "demokraciju".