Podvodni arheolozi

U podmorskim muzejima čuvaju vrijedna nalazišta

27.10.2011., Osijek - Arheolozi iz rijeke Drave izvlace reljefne ploce iz Rimskog doba sa zenskim likom i dva Erota. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
1/4
13.01.2016.
u 14:00

Osmanska keramika nađena kod Mljeta najnovije je otkriće

Da maleni ured smješten u stambenoj zgradi na zagrebačkim Krugama krije mnoge priče i tajne hrvatskog podmorja, možda ćete naslutiti ako se zagledate u desetak amfora u kutku sobe.

Najstarije iz brončanog doba

Radno je to mjesto, kada nisu u vodi, za šestero entuzijasta i zaposlenika Odjela za podvodnu arheologiju pri Hrvatskom restauratorskom zavodu. Njihova je zadaća zaštita podvodne kulturne baštine, a njihovi rezultati pokazuju da su Hrvati, premda i sa skromnim materijalnim sredstvima, po stručnosti i bogatstvu podvodne baštine vodeći u svijetu. – Godišnje obiđemo dvadesetak arheoloških lokaliteta i provedemo u prosjeku pet istraživanja. Nastojimo zaštititi podmorska nalazišta, a kada to nije moguće učiniti tako da vrijedan predmet izvadimo van, restauriramo ga i pohranimo u muzeju, još prije 20 godina došli smo na ideju podmorskih muzeja. Kako bismo od krađe i devastacije zaštitili, primjerice, brod pronađen na 40 metara dubine, stavljamo ga u kavez. Tako je zaštićen, ali istodobno i dostupan nama za istraživanje i roniocima za razgledavanje – objašnjava Igor Miholjek, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju. Odjel pod različitim imenima postoji od 60-ih godina prošloga stoljeća. Najstariji nalaz koji su pronašli datira iz brončanog doba. Riječ je o keramičkim stošcima za isušivanje soli, izrađenima između 2000. i 750. godine prije Krista. Trenutačno su najponosniji na nalaze s jedinstvenog brodoloma u Mediteranu. Na ostacima broda koji je krajem 16. stoljeća potonuo u pličini Sveti Pavao pokraj otoka Mljeta pronašli su osmansku keramiku iz Iznika.

– Pretpostavlja se da je brod prevozio orijentalnu trgovačku robu za europsko tržište. U teretu broda pronađeno je dobro očuvano keramičko posuđe koje je tada bilo visoko cijenjeno. Navodno u svijetu postoji oko 3000 komada takvog posuđa koje se na aukcijama nerijetko prodaje i po cijeni od 30.000 kuna za komad. Mi smo pronašli sedamdesetak komada – govori Miholjek i dodaje da istraživanje brodoloma traje već osam godina.

Upravlja sonarom

Osmansku keramiku građani su imali prilike vidjeti na izložbi u Muzeju Mimara u Zagrebu, a nalazi bi uskoro trebali biti predstavljeni i na izložbi u Istanbulu. Jedan od njihovih zaposlenika, Krunoslav Zubčić može se pohvaliti i da je bio dio ekipe koja je iz lošinjskog podmorja svojevremeno izvlačila kip Apoksiomena. Isti je podvodni arheolog i nedavno na dnu Kupe pronašao rimski brod star 2000 godina. Zubčić usto u sklopu suradnje više državnih institucija upravlja i sonarom koji snima dno ispod vodenih površina i tako pomaže policiji i spasiocima u potrazi za tijelima nestalih osoba koje su tragično skončale u rijeci ili jezeru.

– Sve je krenulo kada je pretprošle godine sa mnom kontaktirao prijatelj iz Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS). S obzirom na to da zna čime se bavim, pitao me bih li im pomogao u potrazi za ženom koja se fiatom sjurila u Savu – prisjeća se Krunoslav Zubčić svog prvog „slučaja“. Otad je sudjelovao u još četiri potražne akcije, a s prijateljske razine, u povojima je i ozbiljnija suradnja sa zagrebačkim Uredom za upravljanje u hitnim situacijama.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije