Vrisak je bio toliko glasan da sam zakočila nasred ceste, bila sam u prvom trenutku šokirana. Dok sam nepomično sjedila u zaustavljenom automobilu, prolazile su sekunde, u daljini su se čuli zvukovi pucketanja raslinja i drveća koje je vatra nemilosrdno gutala. I onda sam opet čula vrisak. Nisam imala pojma tko ili što ga proizvodi, ali ovoga puta sam uspjela locirati smjer iz kojeg je dolazio. Izašla sam iz automobila i iz znatiželje počela hodati u tom smjeru prema šumi. Ugledala sam ga nakon što je ponovno ispustio taj zvuk i instinktivno sam potrčala prema njemu – riječi su kojima je Australka Toni Doherty opisala trenutke koji su prethodili njezinu hrabrom činu spašavanja 14-godišnje teško ozlijeđene koale.
Plač opečene koale
Zbog onoga što je uslijedilo cijelim se svijetom u manje od 24 sata proširio glas o tome kako toj životinjskoj vrsti, koja je trenutačno kvalificirana kao “izuzetno ranjiva”, zbog požara koji Australijom haraju još od rujna prošle godine prijeti izumiranje. Naime, nakon što je Toni Doherty potrčala u šumu, cestom na kojoj je zaustavila automobil prolazili su lokalni stanovnici koji su je vidjeli. Vrlo brzo shvatili su što se događa, a netko od njih izvadio je mobitel i počeo je snimati. Snimka je završila na društvenim mrežama i postala viralna, a prenijela ju je većina svjetskih medija. Na snimci se vidi kako ta odvažna žena, inače baka sedmero unučadi, skida majicu dok trči prema koali kako bi dezorijentiranu, ozlijeđenu i ošamućenu životinju umotala i uzela u naručje.
– Nikad do tada nisam čula koalu i nisam imala pojma da mogu tako glasno plakati. Kad sam dotrčala do njega, vidjela sam kako je cijeli opečen – ruke, noge, glava i trbuh bili su mu prepuni opeklina, uopće se nije mogao kretati.
Polila sam ga s ono malo vode što sam imala u boci, umotala u majicu, otrčala s njim do automobila i krenula prema prvoj veterinarskoj stanici – ispričala je Doroti medijima nakon tog događaja.
Sudbinu koale, kojoj su nadjenuli ime Lewis prema jednom od njezinih unuka, javnost je nastavila pratiti sa zanimanjem. Nesretna životinja prebačena je u bolnicu Port Macquarie koja je specijalizirana za skrb o koalama, a nekoliko dana kasnije Lewisa je posjetila i njegova spasiteljica. Cijeli je bio zamotan u zavoje i disao je zahvaljujući maski s kisikom na koju je bio priključen, ali nekako je uspijevao jesti listove eukaliptusa koje su ostavljali pokraj njega.
– Moram biti iskren i reći kako su šanse da Lewis preživi otprilike 50 posto. U nekih koala opekline stagniraju i zatim nakon nekog vremena krenu na bolje, a kod drugih bude lošije prije nego što dođe do oporavka. Lewis je jako teško nastradao. Svi se moramo nadati da se opekline neće pogoršavati jer će u tom slučaju doći do najgoreg – pojasnio je tada jedan od zaposlenika Port Macquarieja.
Manje od tjedan dana kasnije Lewis je izgubio životnu bitku, odnosno, kako su objasnili u bolnici, morali su ga uspavati jer se težina opeklina pogoršala, a on je trpio preveliku bol. Istog dana zahvalili su javnosti na potpori, donacijama i pomoći koju su im pružili nakon požara koji su zahvatili Australiju te su ih pozvali da to i dalje nastave činiti kako bi spasili životinje koje bi, prema nekim procjenama, mogle izumrijeti do 2050. godine.
Iako se podaci o tome koliko je koala do sada izgubilo živote u požarima koji haraju tim kontinentom poprilično razlikuju, prije svega zato što je njihov broj ionako teško procijeniti, a pogotovo u situaciji kada su područja na kojima ta vrsta živi u ovom slučaju nedostupna već mjesecima, procjenjuje se da ih je do sada stradalo između 8 i 10 tisuća. Kada se uzme u obzir da tih životinja, prema izuzetno optimističnim procjenama, na cijelom svijetu ima oko 100 tisuća, ispada da je u vatrenoj apokalipsi kojoj se još uvijek ne nazire kraj umrlo najmanje deset posto cjelokupne populacije.
– Koale uglavnom borave u šumama eukaliptusa u istočnim državama i u obalnom pojasu. Toplije vrijeme donijelo je klimatske promjene koje mijenjaju životne uvjete ovih životinja, a njihovo područje smanjila je i izrazito velika deforestacija – kazao je Kames Tremain iz australskog Instituta za očuvanje prirode. Upozorio je i da će razarajući požari uništiti neke ključne centre ove populacije, a isti će rezultat imati i podizanje temperature zraka jer viša temperatura utječe na nutritivne vrijednosti lišća koje koale jedu.
Osim toga koalama, koje dosta vremena provode na drvećima eukaliptusa, ne ide u prilog to što instinktivno od vatre bježe penjući se na vrhove tih stabala umjesto da, kao druge životinjske vrste, od požara pokušaju pobjeći trčeći po tlu. Čak i one koale koje utočište ne potraže na stablima, nego pokušaju pobjeći hodajući po zemlji, imaju jako male šanse za preživljavanje jer je riječ o iznimno sporim životinjama.
Međutim, nisu samo “mali plišani medvjedići”, kako koale mnogi od milja nazivaju, nastradali u požarima koji su do sada opustošili područje od 5,3 milijuna hektara – ilustracije radi – područje tek neznatno manje od cijele Hrvatske. Prošlog tjedna australski premijer Scott Morrison rekao je kako je u proteklih pet mjeseci u toj zemlji stradalo čak 480 milijuna sisavaca, reptila i ptica.
Kada su ga tamošnji novinari, koji nisu mogli vjerovati da je riječ o tolikoj brojci, pitali radi li se možda o lapsusu, odgovorio im je kako su ga dobro čuli, odnosno da je riječ o gotovo pola milijarde životinja. Osim toga, živote je do sada izgubilo i 24 ljudi, deseci se vode kao nestali, izgorjelo je i više od 1400 kuća, a vatra je potpuno progutala i nekoliko manjih mjesta. Izrazito brine to što najgore tek dolazi jer je u Australiji ljeto počelo 21. prosinca, što znači da slijedi i doba najsušnijih razdoblja i najviših temperatura u kojem će se požari vjerojatno nastaviti širiti. Vatrogasci, a trenutačno ih je na terenu neprekidno više od dvije tisuće, potvrdili su kako vatru sigurno neće obuzdati dok temperature ne padnu.
Canberra najzagađenija
A temperature su se u subotu, kada je stigao i novi toplinski val, gotovo u cijeloj zemlji podigle na iznad 40 stupnjeva Celzijevih. Benzinske postaje ostale su bez goriva na koje su čekali dugi redovi vozila u području Bateman Baya na istočnoj obali, a prazne su i zalihe hrane i vode u mnogim obalnim naseljima koja su odsječena od svijeta zbog požara. Dim je nagnao i brojne stanovnike glavnog australskog grada Canberre da nose maske čak i unutar zgrada, a razina dima trenutačno čini taj grad najzagađenijim na svijetu jer je zagađenje zraka u četvrtak bilo 20 puta veća od razine koja se smatra opasnom.
Unatoč svim tim problemima, svijest o nužnosti spašavanju koala, na koje su Australci izuzetno ponosni, i dalje je velika, pa tako svijet neprestano obilaze fotografije vatrogasaca koji ih svakodnevno spašavaju i daju im vodu koju koale inače rijetko piju. S obzirom na to da žive u gornjim dijelovima krošanja posebnih vrsta eukaliptusova drveća, čije im je lišće gotovo jedina hrana, koale rijetko silaze s drveća, a tekućinu dobivaju iz lišća.
Uostalom, i sam naziv koala dolazi iz domorodačkog jezika te u prijevodu znači “ne piti”. Kako je za tamošnje medije rekao jedan lokalni stanovnik, nadajmo se da ih uskoro više neće “ne biti”.
Jeli vam poznato koliko stotina tisuća hektara zelene površine na Tasmaniji su Australci potamanili, velike kompanije su u igri ................ Sve to utječe na klimu ....