Don Ivan Grubišić, svećenik i znanstvenik, drži kako je Večernji list, anketirajući 280 župnika, postavio vrlo aktualna pitanja. Upozorava kako ovoj, kao i svakoj drugoj anketi, ipak treba pristupiti krajnje razborito i oprezno. Naime, ispitanici često na pitanja odgovaraju ne iskazujući svoje mišljenje o onome o čemu ih se pita, nego izražavaju ono što žele da bude. Ne treba isključiti da ispitanici u odgovorima nerijetko vode računa o tome što misli hijerarhija.
Napominje kako je prvo istraživanje stavova svećenika bilo provedeno nakon Drugoga vatikanskog sabora. – No rezultatima te ankete hijerarhija nije bila sklona i ta je anketa arhivirana. Drugo anketiranje bilo je provedeno za potrebe splitske sinode sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća, ali je zabranjena analiza i objavljivanje bilo kakvih rezultata dobivenih odgovora. Anketni listići navodno su spaljeni – kaže dr. Grubišić.
Grubišić zaključuje kako rezultati Večernjakove ankete pokazuju da su razmišljanja naših župnika naglašeno tradicionalistička kad je riječ o disciplinskim stavovima Crkve.
– S obzirom na istraživanja o sličnim pitanjima u svijetu i Europi, katolički župnici u Hrvatskoj u velikom su raskoraku, ne samo s razmišljanjem svojih kolega u svijetu nego i s mišljenjem Benedikta XVI. koji, primjerice, o ređenju žena za svećenice ostavlja otvorenu mogućnost da se one za to izbore i da njihove stavove treba uvažavati. Kad je riječ o moralnim pitanjima, koja jednostavno nameće suvremeni način života, odgovori naših župnika postavljaju brojna i neugodna pitanja. Gdje zapravo oni žive?! Što ne znači da prihvaćamo sve što je novo i da je dobro, ali samim osudama ne postižemo nikakve pomake u pozitivnom rješavanju ovakvih pitanja – komentira Grubišić.
Kad je riječ o odgovorima na pitanja celibata, misli da svećenici ne izražavaju svoje osobne stavove, nego ih usklađuju sa stavovima Crkve. Drži kako su i ovdje naši svećenici u velikom raskoraku s razmišljanjima svećenika u drugim sredinama. Osvrćući se na razmišljanja župnika o školskom vjeronauku, dr. Grubišić se pita žive li oni na zemlji, u stvarnosti, ili u oblacima svojih želja.
– Valjda su im poznati rezultati moralnog rasula među mladima i duhovne pustoši u njihovim dušama, iako su u velikom broju prošli školski vjeronauk i primili sakramente. Još više, može se pretpostaviti da im je poznata apstinencija mladih od Crkve i vjere u vrlo visokom postotku, i to nakon vjeronauka u osnovnim i srednjim školama. Ipak, njih 92 posto smatra da i dalje treba održavati ovakav vjeronauk u školama – kaže Grubišić.
Mišljenja svećenika o društveno-političkim pitanjima i utjecaju Crkve na društvene događaje te vrednovanje tih događaja, kaže, traže detaljniju analizu stanja duha. – Očito je da su u dosta visokom postotku opredijeljeni isključivo za desnu političku opciju, a posebno je intrigantno što tvrde da ne znaju kojoj bi se opciji priklonili na izborima. Moglo bi se reći: tko koga ovdje smatra bedakom kad svećenici izjavljuju s jedne strane da imaju velik utjecaj u društvu kao i sama Crkva, a 67 posto ne zna kome bi dali svoje povjerenje i usmjerili svoje stado – komentira dr. Grubišić.
Na koncu zaključuje kako iz rezultata proizlazi da župnici ne prihvaćaju društveno-političku stvarnost kakva ona jest posve legalna i legitimna, to jest politički pluralna, jer pozitivno vrednuju samo desnu opciju kao jedinu legitimnu.
