Kuća ljudskih prava jučer je predstavila i objavila izvještaj pod nazivom “Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2018.”, nastao nakon cjelogodišnjeg nadzora te provedenih intervjua s više od 50 organizacija civilnog društva, kao i članova akademske zajednice.
– Izvještaj pokazuje da je trend snažne društvene polarizacije na konzervativne i liberalne vrijednosti nastavljen i prošle godine. Na društvenu polarizaciju dodatno su utjecale dvije narodne referendumske inicijative, stanje u medijima i pritisci kojima su novinari izloženi zbog sudskih postupaka te dodatno urušavanje javne funkcije HRT-a. Na udaru negativnih društvenih tendencija našla su se prava na reproduktivno i seksualno zdravlje žena, prava nacionalnih manjina i LGBTIQ+ osoba. Usprkos donošenju Zakona o zaštiti zviždača, ljudska prava nisu bila visoko na listi prioriteta Vlade i Sabora. Hrvatska je i dalje bez temeljnih javnih politika zaštite i promocije ljudskih prava – stoji u izvještaju.
Iako je lani usvojeno više mjera kojima se želi unaprijediti ekonomska situacija, navodi se dalje, velike su nejednakosti između urbanih i ruralnih područja u kojima se bilježe veće stope nezaposlenosti i siromaštva pa oko 20 posto građana živi u riziku od siromaštva.
