Posljedice sadašnjeg načina gospodarenja otpadom mogu biti strašne i nepopravljive. Problem nije samo u ogromnim troškovima, nego i krivim neodrživim tehnologijama koje svima donose nepovratnu štetu. Mora se stati s postojećom lošom praksom regionalnih centara koji su štetni za okoliš, skupi za građane i neodrživi za prirodu - tvrdi Đuro Horvat, direktor tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca.
Ta je tvrtka dobila više od 10 milijuna kuna bespovratne potpore za projekt razvoja pogona za bioreaktorsko kompostiranje. Zajedno sa znanstvenicima iz Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, te Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Tehnix razvija novu tehnologiju za bioreaktorsko kompostiranje kojom se u kontroliranim uvjetima iz organskog i biorazgradivog otpada proizvodi kvalitetan kompost, i to u vremenu od samo šest do osam tjedana. Takav se kompost, napominje, može koristiti u poljoprivredi kao kvalitetno gnojivo u proizvodnji zdrave hrane. Tehnix je razvio MO-BO-TO tehnologiju za mehaničku, biološku i termičku obradu otpada, koju se, tvrdi Horvat, ignorira.
- U Hrvatskoj je izgrađeno gotovo 100 hektara skupih odlagališnih ploha za neobrađeni otpad. Kad se izgrade svi regionalni centri, bit će oko 1000 hektara ploha za odlaganje ostatka komunalnog otpada. Njihov odlagališni kapacitet bit će 10 ili maksimalno 20 godina. A što nakon toga? Gradit ćemo nova odlagališta, zagađivati novi prostor na štetu prirode I građana - ističe Horvat.
Prototipove je razgledao i prof. dr. Vladimir Andročec, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, koja okuplja oko 300 najistaknutijih znanstvenika koji surađuju s gospodarstvom, uz ostalo, i s Tehnixom. U Hrvatskoj, kaže, ima dosta problema s financiranjem obrazovanja i znanosti.
- Razvoj znanstvenih projekata je na relativno skromnoj razini - ističe Andročec i dodaje kako nije dobro da imamo neobrazovane radnike koji moraju odlaziti u Njemačku i onda se tamo obrazovati i raditi.
- Mi ih trebamo ovdje dobro obrazovati, pa da poslovi dolaze u Hrvatsku koja će onda i više proizvoditi - ističe.
Prof. dr. Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla upozorava pak da je iznimno važno da politika prepozna značaj primijenjenih istraživanja i razvoja tehnologije.
- EU kroz svoje institucije predlaže razne programe kao što je, na primjer, "Obzor Europa". Posebno zanimljiv je Europski zeleni plan koji objedinjuje mnoge sektore, s naglaskom na ekologiju, zaštitu okoliša i poljopivredu. U tom kontekstu vidimo i odličnu poziciju Tehnixa da crpi sredstva iz tog plana. Promiče se tzv. zelena tehnologija u simbiozi s digitalnim tehnologijama, koje idu ruku pod ruku - kaže prof.dr. Perić.
