HDZ bi pojedinačno pobrao najviše glasova ako bi se izbori održali ovih dana. Rezultat je to Večernjakove redovite mjesečne anonimne telefonske ankete na uzorku od 900 ispitanika iz cijele Hrvatske. Njih 22,2 posto glasovalo bi sada za HDZ, a vladajući SDP dobio bi 4,5 posto manje glasova. Na trećem mjestu je već ustaljeni HNS s nešto više od deset posto, a daleko od vodećeg dvojca je HSS koji bi u ovom trenutku dobio manje od pet posto glasova. Slijede HSLS, DC, HSP i LS, a čak 33 posto ispitanika ne zna za koju bi stranku u ovom trenutku glasovalo.
Ovaj mjesec HDZ je dobio i najviše glasova ako se usporedi pet proteklih ovogodišnjih mjeseci. SDP je pak pao na petomjesečni prosjek od nešto više od 17 posto, a slično se dogodilo i HNS-u čiji prosjek za to razdoblje prelazi 10 posto.
Najveći je pad doživio HSS koji je u lipnju dobio najmanje glasova ove godine. HSS trenutačno dobiva 4,6 posto, dok je još u siječnju ove godine u istoj anketi dobivao 8,2 posto glasova. S druge strane, u odnosu na prošli mjesec opet se povećao broj neodlučnih glasača.
Uspoređujući pak lipanjske rezultate s prethodne tri godine, HDZ je ostvario najveći porast, a SDP najveći pad popularnosti. HDZ je, primjerice, u lipnju 2000. dobio tek 7,3 posto glasova, dok je SDP tada imao punih 30 posto.
Rast je u ovom razdoblju polučio i HNS koji je također ovogodišnjeg lipnja dobio najviše glasova. I HSS je nastavio s padom jer je u lipnju 2000. imao 2,4 posto, 2001. skočio je na 8,2 posto, 2002. pao je na 5,8 posto, a sada bilježi daljnji pad. U velikom padu je i HSLS, a sa stabilnim su postotkom samo - neodlučni glasači.
Politička je scena i danas, kao i u vrijeme prethodnih izbora, podijeljena u dva prilično čvrsta bloka, dok je samo oko 25 posto onih koji nisu strogo svrstani ni na jednu stranu, procjenjuje politolog dr. Nenad Zakošek.
Brojčani potencijal desnog bloka, koji dr. Zakošek radno opisuje kao nacionalno-katoličko-konzervativan, snažniji je od onog drugog, sekularno-urbanog. No podjele između ta dva bloka toliko su čvrste da oni jedni drugima ne "kradu" glasove.
Sva mjerenja HDZ-ova rejtinga ukazuju na stabilizaciju i jačanje te stranke, koja bi maksimalno mogla osvojiti oko 30 posto glasova. SDP bi po Zakošekovim procjenama mogao do izbora ojačati toliko da osvoji 22- 23 posto glasova, uz uvjet da ne bude novih raskola u Vladi, kao i da stranka postane uspješnija u propagandnoj strategiji.
Slabljenje popularnosti HSS-a moglo bi značiti da je biračko tijelo previše nezadovoljno dvojnom pozicijom te stranke, odnosno otvorenošću prema oba bloka, kao i čestim sukobljavanjem unutar Vlade.
Ali i ova anketa naznačuje da bi HSS mogao odlučiti koje će stranke nakon izbora sastavljati novu vlast. Sadašnja oporbena četvorka (HDZ, DC, HSLS i HSP) dobila bi u ovom trenutku 30,1 posto glasova.
No četvorki to ne bi bilo dovoljno za preuzimanje vlasti jer bi četiri stranke vladajuće koalicije u ovom trenutku na izborima dobile 34,2 posto glasova, kojima se još može dodati nešto glasova Libre. Prema Večernjakovim anketama, ta stranka dobiva manje od jedan posto glasova. Ako bi se HSS pak priklonio sadašnjoj oporbi, vladajuća bi koalicija zaostajala od četiri do pet posto te bi u tom slučaju nakon izbora morala u oporbu.
Zvonimir Despot
