I ove godine, baš kao i proteklih godina, u najatraktivnijim hrvatskim gimnazijama ispod crte nalaze se i učenici koji u svjedodžbama imaju samo petice. Tradicionalno, u zagrebačkoj Petnaestoj gimnaziji, kaže nam ravnatelj Josip Harcet, velika je gužva.
Strategija bez male mature
– Puno učenika želi u naš program, a upisujemo ih 224. Prijavljenih učenika s maksimalnim brojem bodova je više, ali ćemo to nastojati riješiti kao i prošle godine. Tada nam je Ministarstvo odobrilo da umjesto 28 učenika po razredu upišemo 32. Nadamo se da će nam to odobriti i ove godine – kaže Harcet. Viška odlikaša ima i u zagrebačkoj Petoj gimnaziji, u kojoj mjesta ima za njih 196.
– Ispod crte je šezdesetak učenika s maksimalnim brojem bodova kojima je naša škola prvi izbor – kaže Mladinić, koji ipak očekuje da nijedan superodlikaš neće ostati bez željenog mjesta. Proteklih godina sadašnji ministar obrazovanja prof. Vedran Mornar stalno je upozoravao da bi se problem upisa u srednje škole i pritiska super odlikaša mogao riješiti uvođenjem male mature. No, nakon nedavnog izbora za ministra, prof. Mornar jasno je kazao da malu maturu neće uvoditi, ali da bi određeni oblik vanjskog vrednovanja postignuća učenika u višim razredima osnovne škole bio dobrodošao. U međuvremenu je Vlada prihvatila i u saborsku proceduru uputila Strategiju razvoja obrazovanja.
– U Strategiji smo se eksplicitno odredili protiv male mature koja bi bila ispit visokog rizika na kraju osnovne škole, a predviđa se kontinuirano vrednovanje učenika kombinacijom školskih ocjena i centraliziranih, odnosno standardiziranih testova koji su vezani uz određenu nastavnu cjelinu u pojedinim predmetima. Primjerice, u biologiji nakon što obrade biologiju čovjeka učenici mogu polagati standardizirani ispit samo za tu cjelinu. Takvi ispiti, odnosno testovi, neće se, jasno, pisati na kraju škole, nego kad nastavnik to odluči – objašnjava jedan od autora Strategije dr. Boris Jokić.
On se protivi nacionalnim ispitima jer, kaže, nije jasno koji bi se predmeti polagali budući da je riječ o obveznoj osnovnoj školi.
– Teško je zamisliti ispit iz nekog predmeta koji bi mogao zadovoljiti različite sposobnosti učenika na kraju osnovne škole. Imate učenike koji znaju samo, na primjer, osnovne računske operacije i one koji već na kraju osmog razreda mogu rješavati vrlo složene matematičke probleme. Ključno je da takav ispit nema povratnu informaciju, odnosno da ne signalizira učeniku što bi trebao popraviti u učenju – prokomentirao je Jokić. Dodaje, također, da se nacionalni ispiti rade na uzorku učenika i ponajprije služe za vrednovanje kvalitete sustava, a ne učenika.
Vrednovati sustav
Prema Jokićevu mišljenju, problem upisa u srednje škole prenapuhan je.
– Puno ga je jednostavnije i pravednije riješiti s pomoću prijamnih ispita u tih nekoliko, po mojoj procjeni samo četiri-pet, škola koje imaju izrazito visok priljev kandidata – tvrdi Jokić.
Za nacionalne ispite potrošili bi se milijuni, a riješio problem tek najviše nekoliko stotina učenika, koji imaju maksimalan broj bodova i žele isključivo u nekoliko najboljih škola u Hrvatskoj.
Inače, malu maturu prije nekoliko godina u svoj obrazovni sustav uvela je Srbija, a prema Jokićevim riječima, rijetke europske zemlje koje su je imale u međuvremenu su ili odustale ili odustaju od nje.
Ovakve ocjene su izgubile svaki smisao. Izgubljen je svaki kriterij izvrsnosti u školama. U pravilu bi samo rijetki trebali imati vrlo dobar, dok bi u svakoj školi njih nekoliko moglo imati odličan. Ako već ne ide prema ovoj skali od 2-5 (realno to su samo četiri stupnja pozitivne ocjene), možda ne bi bilo loše da se skala proširi do 9, s tim da pojedini nastavnik sam ne može dati ocjenu 8 i 9: osam može dati komisija od tri nastavnika na temelju izvrsnosti a devet samo školsko vijeće zbog iznimnog uspjeha.