Zabranu rada trgovina nedjeljom slovenski su trgovci u praksi osjetili
samo tri nedjelje, a tko je bio na poduljem popisu izuzetaka ili je
iskoristio pravo na deset radnih nedjelja u godini, takvu zabranu nije
niti osjetio.
Zabranu rada nedjeljom tražio je svojedobno sindikat radnika u trgovini
jer poslodavci radnicima nisu priznali pravo na povišenu nadnicu za rad
nedjeljom, što su oni zahtijevali. Ustrajnost slovenskih poslodavaca
natjerala je sindikat da od Slovenaca zatraže referendumsko
izjašnjavanje pa je u rujnu 2003. godine većina Slovenaca potvrdila
zahtjev da se trgovine nedjeljom zatvore. Vlasnici trgovina zatražili
su pomoć Ustavnog suda, koji je o tome raspravljao i s gledišta
ometanja slobodne gospodarske inicijative pa je zabrana zamrznuta.
Zaplet je trajao od 2001. godine do kraja 2006. godine kada je spor
sindikata i poslodavaca riješen kolektivnim ugovorom. Tadašnji je prvi
čovjek Mercatora Zoran Janković prijetio da će zbog zabrane rada
nedjeljom bez posla samo u Mercatoru ostati najmanje 500 radnika, koje
će biti prisiljen otpustiti zbog novih okolnosti.
Takvih posljedica nije bilo – zbog zabrane rada nedjeljom nitko nije
ostao bez posla. – Zakon je bio pun iznimki, Ustavni ga je sud zamrznuo
i s poslodavcima je sklopljen novi kolektivni ugovor, kojim je
obuhvaćen i rad nedjeljom te je na kraju ostao “vuk sit, a koza cijela”
– kazao nam je predsjednik Sindikata radnika u trgovini Franci Lavrač.
SUSJEDNO ISKUSTVO
U Sloveniji neradne bile samo tri nedjelje
