SULTAN ERDOĞAN

U sukobu s pola svijeta, želi biti globalni zaštitnik islama

Turkish President Erdogan visits drilling vessel Fatih off Black Sea city of Zonguldak
Foto: PRESIDENTIAL PRESS OFFICE/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
1/3
29.10.2020.
u 22:12

Turski predsjednik žestoko napada Macrona, Putina, Trumpa, Merkel..., a glavni mu je cilj nekako dostići moć Osmanskog Carstva

Protiv muslimana vodi se kampanja linča slična onoj protiv europskih Židova prije Drugog svjetskog rata”, obrušio se turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan na europske čelnike optužujući neke od njih za “fašizam i nacizam”. Istom tom žestokom retorikom Erdoğan nastavlja svoj obračun sa svim svojim neistomišljenicima. Poznato je kako je on osoba koja ne prihvaća i ne trpi kritike, a dokaz je tome i što su mnogi političari, intelektualci, novinari, sportaši u turskim zatvorima samo zbog toga što su kritizirali njegovu politiku.

“Metode iz 19. stoljeća”

Ovog puta Erdoğan zamjera francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu koji jamči da Francuska neće zabranjivati karikature proroka Muhameda. Ta Macronova izjava izazvala je val kritika u muslimanskom svijetu, političkih i vjerskih čelnika, zastupnika i građana na društvenim mrežama, i potaknula prosvjede i pozive na bojkot francuskih proizvoda.

Sukob s francuskim predsjednikom nije izoliran ni slučajan sukob. Erdoğan sada koristi taj sukob da se prikaže kao najveći branitelj islama i muslimana diljem svijeta. Erdoğan se, od kada je od 2003. do 2014. godine bio premijer, a nakon toga odmah postao i predsjednik, posvađao gotovo s cijelim svijetom. Osim što je već postao “sultan” u Turskoj, njegova vanjska politika počiva na neoosmanizmu prema kojemu Turska treba zadržati ili ojačati svoju prisutnost u zemljama bivšeg Osmanskog Carstva. U vrijeme njegova mandata Turska je učvrstila svoj položaj regionalne sile s globalnim ambicijama.

Erdoğan, nakon neuspjelog vojnog udara u Turskoj, postao je pravi osvetnik i odmah počeo provoditi pravosudni puč te s dužnosti maknuo nekoliko tisuća sudaca, izdao naloge za uhićenje 140 sudaca Vrhovnog suda, a desetero članova najvišeg administrativnog suda odmah je uhićeno. Trn u oku Erdoğanu bili su suci koji su osporavali mnogo njegovih odluka o zatvaranjima i uhićenjima novinara i aktivista te intelektualaca koji su se suprotstavljali njegovoj politici. Naposljetku, krenuo je i protiv Kurda u Turskoj, da bi nakon toga krenuo u vojnu ofenzivu 2016. godine na kurdska područja u Siriji, u operaciji Štit Eufrata, gdje je počinio veliki pokolj nad stanovništvom te protjerivao Kurde, a umjesto njih doveo, kako bi promijenio demografsku sliku, Arape i Turkmene. U posljednje vrijeme stalno smo svjedoci podizanja tenzija između dvije članice NATO-a, Turske i Grčke, koje su zamalo rezultirale ratom, nakon što je Atena najavila proširenja granica svojih teritorijalnih voda u Jonskom moru sa šest na 12 morskih milja. Erdoğan je odmah poručio Grčkoj da će to biti povod za rat i da se ne može očekivati od Turske da prihvati nastojanja i želje Grčke da proširi svoje teritorijalne vode. Također je poručio da njegova zemlja od EU očekuje pravednost i da u tom smislu “nitko od Turske ne očekuje korak nazad”. S druge strane grčki ministar energetike Kostis Hatzidakis odgovorio je Erdoğanu kako Turska koristi prijetnje ratom za vođenje politike “primjerene 19. stoljeću”.

Poniženje u Moskvi

Koliko je Erdoğan konfliktna osoba, dokazuje i činjenica da se išao svađati i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji se s njim nije htio dogovoriti oko rata u Siriji. Erdoğan je htio pokazati svoju snagu i moć te je 2015. godine oborio ruski zrakoplov Su-24 u kojem su poginula dva pilota. Turska je tada tvrdila kako je ruski Su-24 ušao u njihov zračni prostor, međutim snimka je kasnije pokazala da kršenja zračnog prostora nije bilo, nakon čega je Erdoğan otrčao u Moskvu gdje ga je Putin ponizio, što su zabilježile sve kamere svijeta, te ga pustio da ispred ureda čeka više od pola sata prije nego što ga je primio.

Erdoğan nije bio nježniji ni prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu kojeg je 2018. godine optužio za “državni udar”.

– Oni koji su planirali izvesti državni udar u srpnju 2016. sada to žele učiniti ekonomskim putem – optužio je Erdoğan Trumpa nakon što je američki predsjednik udvostručio carine za turski čelik i aluminij, nazvavši pad turske lire za 18 posto u odnosu na dolar “raketama gospodarskog rata ispaljenima na Tursku”. Turska lira izgubila je tada oko 40 posto vrijednosti. Na početku godine 1 euro vrijedio je 4,5 lira, a nakon uvođenja većeg poreza vrijedio je 7,2 lire. Kao i s Putinom, tako je Erdoğan odmah požurio i Trumpu u Bijelu kuću popraviti štetu.

Erdoğan se umiješao i u konflikt u Libiji kamo je slao vojsku i džihadiste iz Sirije početkom 2019. Isto tako, Erdoğan se nedavno uključio i u rat između Armenije i Azerbajdžana u Gorskom Karabahu gdje je na strani Azerbajdžana. Erdoğan se često okomljuje i na kancelarku Angelu Merkel jer Njemačka je jedan od glavnih protivnika pristupanja Turske Europskoj uniji. A sada Erdoğana dodatno ljuti i to što je Njemačka dala najjaču podršku Macronu.

Sigurno se većina nemuslimana čudi zašto muslimani na objavu crteža ili karikature proroka Muhameda odgovaraju nasiljem. Međutim, tu nisu u pitanju samo satira i crteži. Za muslimane, bili oni suniti, šijiti, sufiti ili radikali kao što su vehabije i selefije, prorok Muhamed, na kojeg se ne gleda samo kao na poslanika nego i moralnu vertikalu, smjernica je u njihovu životu. Prorok Muhamed je po islamu zadnji Božji poslanik. Prema islamskom vjerovanju islam je prva i prava vjera ljudskog roda od samog stvaranja, od Adama i Eve. U islamu grijeh je i nedopustiva je bilo kakva satira ili uvreda ne samo Alaha nego i proroka Muhameda i svih Božjih poslanika i njihovih obitelji. Muslimanske zemlje zabranile su tako filmove “Noa” i “Egzodus” zato što su glavni likovi u filmovima židovski proroci.

U sunitskim džamijama pak ne postoje slike ljudi. Umjesto toga, prostor je uređen citatima iz Kurana. S druge strane, u šijitskim granama islama postoje primjeri ukazivanja na proroka u formi minijatura i slika u Iranu, Turskoj, centralnoj Aziji. Muslimanski umjetnici slikali su proroka u 15. i 16. stoljeću, ali su se itekako mučili kako bi izbjegli prorokovo lice. Izgledalo bi na kraju kao da nosi veo na licu kako se ortodoksni vjernici ne bi mogli buniti protiv slika. A u poznatom muslimanskom filmu “The Messenger”, koji je bio posebno popularan među muslimanima 1970-ih i 1980-ih godina, Muhamed je prikazivan jedino u obliku sjene. Ne može nijedan glumac glumiti proroka Muhameda. Isto tako, u islamu je veliki grijeh spaliti Kuran i govoriti da je Alah imao djecu. U islamu priznaju Isusa Krista kao proroka, ali ne kao Boga i grijeh je govoriti da je Isus Bog. Mnogi vjeroučitelji ističu činjenicu da se proroka Muhameda ne može prikazati portretom kao čovjeka, kao što to kršćani čine s Isusom, jer bi ga ljudi mogli početi štovati više nego Alaha koji je svemoguć i stvoritelj svijeta.

Komentara 9

Avatar mason
mason
07:14 30.10.2020.

Nije lako za Hrvatsku .Turci Imaju bracu po krvi u srbiji i bracu po vjeri u Bosni.

MP
miroslav.petkovic.7564
22:43 29.10.2020.

Kazu Rusi ovdje toje sukib civilizacije.A nitko rusin da pomogne sama se bori protiv njih.Erdogan kmeci dali im rusi po glavi neki dan platili ceh za rusenje aviona. Jazu Rusi necemo im dat da rezu glave na ulici ko poo francuskoj ili europi

SI
sisavac
07:25 30.10.2020.

erdogan samo koristi snagu turske, bilo ekonomsku, bilo političku, vjersku ili geopolitičku. ono što svaki čovjek koji svojoj zemlji želi dobro, bi trebao raditi, pa makar se malo posvadio. jel vama jasno da su nakon 1. svj. rata turskoj uzeli gotovo sve? grčka uzela otoke kojima nikad nije gospodarila, praktički uz obalu turske. dal bi se turci s time trebali pomiriti? europa se iživljavala nad njima, kad su nestali u ratu. francuska i engleska. stare kolonijalne sile, zajedno sa nijemcima, uništavaju europu stoljećima. samo što je došlo doba u kojem stare sile nemaju gotovo nikakvu snagu, osim uvjerenja da imaju. svijet se promijenio, samo neki trebaju prihvatiti realnost. granice nepromjenljive? pa otkad su to granice bile vječne?!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije