Otpadni tekstil i obuću građani će od početka iduće godine ostavljati u posebnim spremnicima u trgovinama koje ih prodaju.
Prijedlog je to, naime, pravilnika koji je ovih dana krenuo u javnu raspravu iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode kojim se, s jedne strane, čini dobro za okoliš, a s druge strane i za gospodarstvenike koji će reciklažom otpadnog tekstila smanjiti troškove proizvodnje, sirovine, vode i energenata, a i otvarati zelena radna mjesta.
Za vreću odjeće – popust
– Umjesto na odlagalištima, otpadni će tekstil tako završiti ponovno u industriji – tvrdi ministar Mihael Zmajlović ističući kako je to samo jedna od sedam kategorija otpada koji će se odvojeno prikupljati i reciklirati u Hrvatskoj. Pravilnikom o otpadnom tekstilu i obući predlaže se da svi proizvođači tekstila i obuće u prodajnom prostoru većem od 400 m2 ili njegovoj blizini na vidljivom mjestu postave spremnike za skupljanje robe koju prodaju. Primjerice, trgovine tepisima morale bi osigurati spremnike za otpadne tepihe, dućani odjećom za odjeću..., no hoće li se građani koji ih predaju i novčano stimulirati, ovisit će od trgovca do trgovca.
Propis bi vrijedio za sve tvrtke, građane i obrtnike koji se profesionalno bave proizvodnjom, preradom, prodajom te uvozom ili izvozom proizvoda od tekstila, a skupljeni otpad predavao bi se tvrtkama koje su ovlaštene za njegovo skupljanje. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša u Hrvatskoj je 2013. proizvedeno 1,3 milijuna tona miješanog komunalnog otpada. Otpadni tekstil i obuća od toga čine 3,71%, što znači da svaki građanin godišnje u prosjeku proizvede oko 12 kilograma takvog otpada, procjene su Zmajlovićeva ministarstva.
Među rijetkim trgovcima koji u nas zasad recikliraju su Zara, Calzedonia ili pak švedski modni lanac H&M koji za vreću stare odjeće u nekim trgovinama kupcima daje popust od 15% na komad nove. Dugoročno, njihova je vizija da od starog ponovno naprave novo. No bilo da se reciklirana odjeća kasnije prodaje kao rabljena roba, krpa za čišćenje ili izolacijski materijal – ili se takvom brigom o okolišu privlače kupci – po toni stare odjeće, s kojom trgovci poput H&M-a naprave dodatni posao, može se zaraditi i 250 eura.
Samo u Njemačkoj godišnje se skupi oko milijun tona stare odjeće, što znači da po kontejnerima "leži" 250 milijuna eura, procjene su tamošnjeg Crvenog križa. Koliko je otpadni tekstil važan, najbolje znaju u tvrtki Regeneracija netkani tekstil i tepisi iz Zaboka, koja se razvrstavanjem tekstila bavi već 60-ak godina. Moglo bi se reći da čitavo to vrijeme promišljaju "zeleno", kaže Goran Mikac, direktor marketinga i prodaje. No teško je doći do sirovine tako da su prije nekoliko mjeseci s oduševljenjem s Tiskom započeli projekt otkupa tekstila od građana koji koriste u daljoj proizvodnji – i zasad su u tome jedinstveni na tržištu.
Odjeća koju za njih prikuplja Tisak za 50 lipa po kilogramu nakon prerade indirektno završava kao izolacijski materijal u automobilskoj industriji, u prtljažnicima BMW-a, Mercedesa, Suzukija, kao zaštitni materijal pri obrtničkim radovima u građevnoj industriji...
Nova ulaganja
– Od 8000 tona, koliko nam trenutačno treba sirovine, oko 3500 tona prikupimo u Hrvatskoj, a ostatak uvozimo – kaže Mikac. No prerađeni tekstil, kad mu daju dodanu vrijednost, mahom završava u izvozu, oko 90%, uglavnom u Njemačkoj, Italiji i Austriji. Pozitivan primjer poslovanja i u krizi, zabočka tvrtka i lani je povećavala prihode za 12,9%, na 75,5 milijuna kuna, a dobit za čak 74,6%. S novim ulaganjima u tehnologiju i razvoj u sljedećih nekoliko godina preradu tekstila planiraju dići i na 20.000 tona, a uvjereni kako su ekologija i sve osvješteniji građani na njihovoj strani.
>>Rekorderi u Prelogu u odvojene kante skupljaju 60 posto otpada
>>H&M će plaćati kupcima za recikliranje odjeće
