Prije gotovo pet godina Javna ustanova za zaštitu zaštićenih prirodnih vrijednosti Krapinsko-zagorske županije pokrenula je projekt pod nazivom "Traži se zlatovrana". Poslije je projekt, u suradnji s Hrvatskim ornitološkim društvom, nastavljen kao program praćenja stanja ugroženih vrsta ptica gnjezdarica poljoprivrednih staništa na području Krapinsko-zagorske županije.
Proširen broj vrsta
Uz zlatovranu, njime je obuhvaćeno još pet ugroženih ptičjih vrsta, i to pupavac, sivi ćuk, mali ćuk, rusi i sivi svračak, a prošle godine bio je proširen na još dvije nove vrste, lastavice i piljke, kojima je ove godine uglavnom i bilo posvećeno praćenje. – U projekt praćenja stanja ugroženih ptičjih vrsta uključile su se sve 32 zagorske osnovne škole s ukupno dvjestotinjak učenika. Održane su četiri terenske i praktične radionice. U ovoj prvoj fazi cilj je projekta edukacija i jačanje svijesti tih mladih članova i stvaranje navike da prate i čuvaju te vrste ptica – kaže Ivan Ištok, ravnatelj zagorske Javne ustanove za zaštitu zaštićenih prirodnih vrijednosti. Radionice su organizirane za manje skupine učenika koji su dobili razna teorijska i praktična znanja, poput načina upotrebe GPS-a i dalekozora, prepoznavanja ptica, načina izrade kućica za ptice i slično.
Dobri rezultati
U Javnoj ustanovi više su nego zadovoljni postignutim rezultatima. – U ovoj prvoj fazi učenici su otkrili 200 gnijezda lastavica i piljaka, jedno pupavca i nekoliko parova ruskog svračka koji je zanimljiv kao dio nacionalne ekološke mreže. Projekt ćemo nastaviti, no naš je cilj obuhvatiti još veći broj učenika, odnosno stvoriti skupinu mladih ljudi koji će se brinuti o pticama – kaže Ivan Ištok. U ovih nekoliko godina brige o ugroženim vrstama ptica na području Zagorja pronađeno je više od 240 vrsta ptica, što je preko 50 posto svih poznatih vrsta u Hrvatskoj.
To je potvrda da Zagorje ima potencijal i uvjete za očuvanje ptičje bioraznolikosti.
a Opstanku ugroženih vrta ptica pogoduje činjenica da je dosta poljoprivrednih površina zapušteno, ne obrađuje se i ne truje pesticidima.
– I ljudi sami mogu pomoći opstanku ptica, primjerice lastavica, koje se nastanjuju oko kuća i u gospodarskim objektima, a mnogi iz neznanja, komocije ili nekakve estetike uništavaju ta gnijezda, ne vodeći računa o njihovoj važnosti, jer one uništavaju muhe i mnoge manje kukce koji nam umanjuju kvalitetu života – ističe Ivan Ištok.
Inače, pokušaj da se u Zagorju pronađe zlatovrana nije uspio. Očito je da ne postoji gnijezdeća populacija te vrste ptica u Zagorju, ali će se i dalje djeci pokušati skrenuti pozornost na to da veću pozornost posvete takvim mogućim staništima, a to su ponajprije stari voćnjaci i zapuštene površine.
Nema zlatovrana, ali je sve puno SMRDOVRANA