U pojedinim državama Europske unije razvrstavanje otpada, odnosno odvojeno prikupljanje komunalnog otpada već je desetogodišnja tradicija. U Zadru i u nekim gradskim četvrtima Splita i Zagreba od travnja to će postati nova ekološka stvarnost, a u cijeloj Hrvatskoj do kraja ove godine i neminovnost.
Za Zagreb i Split pilot-projekt razvrstavanja, koji se u Zadru, prvom gradu koji je uključen u projekt, pokazao vrlo učinkovitim, počinje s 1. travnnja ove godine.
Uz Split i Zagreb, Virovitica, Slavonski Brod, Pula i Rijeka počet će također s „eksperimentalnim“ razvrstavanjem i zbrinjavanjem otpada iz svojih domova, a cijela ova godina poslužit će kao probna ne bi li cijela država prihvatila ovu vrlo korisnu ekološku naviku.
Ambicija je to Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, čiji je ravnatelj Vinko Mladineo najavio i kako će se razvrstavanjem otpada u kućama i stanovima ustvari smanjivati i njegova količina. To je u financijskom smislu isplativo svakome od nas, jer kraj 2009. donijet će naplaćivanje zbrinjavanja otpada ne po četvornom metru prostora u kojem živimo, već po proizvedenoj količini, ističe prvi čovjek Fonda.
Naše ljude najbolje je ekološki motivirati kada vide u tome svoju financijsku korist, komentira Mladineo osvrćući se i na to kako su Hrvati došli u sam vrh ekoosviještenih građana u Europi po zbrinjavanju pet-ambalaže i to nakon što se uvela njezina otkupna cijena od 50 lipa.
Kada se proizvedeni otpad počne naplaćivati po količini, a ne po veličini stambenog prostora u kojem živite, svatko će biti motiviran platiti što manje. A manje može platiti ako otpad razvrstava - kaže Mladineo.
U stanovima i kućama razvrstavat će se, primjerice, ambalaža za koju se ne naplaćuje povratna ambalaža poput boca šampona, ulja, detardženata. Radi razvrstavanja bit će podijeljene 80-litarske vrećice koje će nadležna komunalna tvrtka odvoziti svakih deset do petnaest dana. Riječ je o aktivnosti po kojoj Zadrani već razvrstavaju svoj otpad, a svima ostalima to tek slijedi.
Do sada je od početka projekta prikupljeno gotovo tri milijuna jedinica ambalaže, ističu u Fondu, od čega najviše nepovratne pet-ambalaže, stakla, kartona, limenki.
