U “novom normalnom” po 9. put održan je Croatia Waste Expo, konferencija koja je u organizaciji Poslovnog dnevnika okupila predstavnike lokalne samouprave, državnih institucija, komunalnih poduzeća, proizvođača i dobavljača komunalne opreme, s ciljem edukacije i razmjene iskustva na području gospodarenja otpadom. Kako je istaknuo u uvodnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević, svrha konferencije je pogledati u europsku budućnost i vidjeti gdje je u ovom trenutku Hrvatska.
“Kao i svake godine, cilj je dati naputke, smjernice i ideje kako poboljšati sustav, uz naglasak da otpad nije smeće već veliki i zahtjevan posao”, rekao je Nišević. Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Grada Zagreba Mirka Jozić poručila je kako u Zagrebu odvajanje otpada bilježi rast te da su na dobrom putu, no da će biti ključni ostali veći gradovi kako bi se postigli ciljevi. Kao važno pitanje navela je ono o termičkoj obradi otpada, treba li nam ili ne, kao i jače usmjerenje na infrastrukturu.
Konferenciji je prisustvovao i ministar zaštite okoliša i energetike RH Tomislav Ćorić, koji je naveo kako je u ovom mandatu ugovoreno više od 2,5 milijardi kuna za projekte u području gospodarenja otpadom.
“Prioriteti koje je Ministarstvo postavilo za 2020. odnose se na provedbu Plana gospodarenja otpadom RH te ostvarenje uvjeta za uspostavu i provedbu učinkovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Od 2016. do 2018. imali smo 11 posto manje odloženog otpada, kontinuirano se provodi sanacija odlagališta, a na kraju prošle godine imali smo 223 zatvorena odlagališta otpada, uz još 94 aktivnih”, naveo je Ćorić te dodao da imamo 167 reciklažnih dvorišta i 106 mobilnih reciklažnih dvorišta.
“Ulagat ćemo u razvoj sustava za izgradnju infrastrukture, nabavu opreme, a slijedi i izrada novog Zakona o gospodarenju otpadom. Ministarstvo je u suradnji s gradovima, općinama, Fondom za zaštitu okoliš i energetsku učinkovitost te uz pomoć građana dovelo do rezultata koji će biti još bolji, uz strogo poštivanje reda i zbrinjavanje otpada, te kružno gospodarstvo koje ima ključnu ulogu u ostvarenju ciljeva unutar EU. Ovo je godina zelenih i digitalnih promjena”, poručio je ministar.
Nakon uvodnih govora dr. Andreas Opelt, član Uprave austrijske tvrtke za zbrinjavanje otpada Saubermacher Dienstleistung, održao je prezentaciju na temu novih ciljeva EU te izazova i prilika za tvrtke koje se bave gospodarenjem otpadom. Već na početku podsjetio je kako zemlje članice EU do 2035. moraju reciklirati 65 posto komunalnog otpada te naveo kako su noviteti u regulativi EU odvajanje prikupljenog organskog otpada. Kako je istaknuo, krajnji cilj do 2035. je cirkularno gospodarstvo.
“U Hrvatskoj već nekoliko godina vidimo raznolikost u fazama od jedan do četiri. Situacija je možda bolja u Zagrebu nego u drugim dijelovima Hrvatske, a izazov je da sve regije dođu na istu razinu. Godine 2003. u Austriji je uvedena zabrana odlagališta otpada koja nam je dala perspektivu da drugačije postupamo. Konačna, peta faza – cirkularno gospodarstvo – čini se kao manji korak za nas, ali što ste bliže cilju, to više morate ulagati. Recikliranje je skupo i što više razvijate održivi sustav, to je skuplje i to više nije biznis za istu cijenu. Zato je važno educirati građane kako ovo nije politička igra i igra s računima, jer kako bismo postigli ciljeve, moramo povećati troškove”, rekao je Opelt i dodao da bi u Hrvatskoj naglasak trebao biti na održivosti, klimi i političkom dijalogu o ovom izazovu.
“U usporedbi s Hrvatskom, Austrija ne radi sve sama već surađuje s gradovima, općinama i privatnim tvrtkama. “Hrvatskoj nije jasno provodi li se odvojeno prikupljanje organskog otpada i to bi trebalo dodatno poticati, kao i postrojenja za razvrstavanje otpada.Spalionica u Zagrebu ima potencijal za napredak i treba što više iskoristiti mogućnosti digitalne tehnologije”, poručio je dr. Andreas Opelt.
ne mogu si pomoći. kada vidim ovu osobu na licu mu očitavam ogromnu krivnju kao da je nešto debelo zamuljao i prošao lišo, i da se čudi da je još na slobodi. vjetre, vjetre, divlji vjetre, koliki su se za cio život materijalno osigurali....na račun vjetra. di je kraljica nitko je ne spominje