među najslabije plaćenima u Europi

Uči djecu već 17 godina, a plaća joj ni šest tisuća

škola
Foto: Thinkstock, ilustracija
28.09.2015.
u 10:45

Postotak zbog kojeg se štrajka učitelju sa 17 godina staža mjesečno bi donio 200 kuna više

Snježana Lucić Schuster ima 17 godina staža i plaću nešto manju od 6 tisuća kuna. Da je profesija kojoj pripada, kako kaže, “srozana”, ne vidi se samo po društvenom položaju učitelja, koji su izgubili gotovo sav utjecaj, nego i po plaćama koje su niže od državnog prosjeka. Da Snježana živi u Luksemburgu, njezina plaća bila bi gotovo deset puta veća. Prema podacima Europske komisije, odnosno njihove mreže Eurydice, plaća nastavnika u primarnom obrazovanju (osnovnim školama) u Hrvatskoj se kreće od 8692 do 12449 eura u bruto iznosu.

Luksemburg – najviše

U Luksemburgu su, za naše pojmove, ali i većinu europskih zemalja godišnji iznosi nedostižni – kreću se od 70.450 pa do fantastičnih 124.462 eura. Druge europske zemlje imaju skromnije učiteljske plaće pa, primjerice, u susjednoj Sloveniji učitelj godišnje dobije bruto 16.810 do 27.029 eura. U Finskoj je bruto plaća učitelja od 31.699 pa do 41.227 eura. Da su naši učitelji, nastavnici i profesori potplaćeni, dobro znaju i njihovi učenici, koji su, kaže nam profesor hrvatskog jezika u zagrebačkoj Devetoj gimnaziji Tomislav Biljak, već dobro prihvatili kapitalistička mjerila – vrijediš onoliko koliko te plaćaju.

– Jednom mi je jedan učenik, koji nije spremio lektiru i nije znao što je trebao, odgovorio: “Vi to sve znate, ali kakve vam koristi od toga, kakva vam je plaća?” Htio je reći da znanja nisu važna i da smo mi najbolja potvrda tog stava – kaže Biljak dodajući da je njima u školama dugo bilo neugodno govoriti o novcu. – Moramo se osloboditi srama i tražiti što nam pripada – kaže Biljak.

A sram se očitovao i na licima trojice zaposlenih u Osnovnoj školi kralja Tomislava. Pitanje koliku bi plaću trebali imati nastavnici zbunilo je Nevenku Mravlinčić, Vesnu Mlinar i Zvonimira Malnara.

– Dvije tisuće eura – promucala je Nevenka i brže bolje dodala: – O nee, pa liječnici bi onda imali manje...

– Da, dvije tisuće eura bi bile korektne plaće – poduprla je Mlinar.

Iznos o kojem su govorile, svjesne su toga, dugo, dugo, ostat će samo pusta želja.

Poziv premijera

Povećanje od četiri posto zbog kojeg su sada u štrajku, na, primjerice, Snježaninu plaću značio bi dodatnih dvjestotinjak kuna. Iako nije neki iznos, Snježana skromno kaže da bi dobrodošao, posebice zato što ima stambeni kredit u “švicarcima”. No, ni toliko povećanje učitelji neće dobiti, bar ne sada. Jučer je to poručio i premijer Zoran Milanović, naglašavajući da im ono što traže sadašnja Vlada ne može dati.

– Razgovarat ćemo za dva mjeseca. Pozivam učitelje i profesore da se malo strpe i bit će sve u redu. Znanja koja učitelji i profesori prenose djeci su vrlo važna – kazao je Milanović, dodajući da je i ovaj štrajk “višedesetljetna borba sindikalnih čelnika za vlastite fotelje”.

Rekao je da će dani u štrajku nastavnicima vjerojatno biti plaćeni, ali da je ovo što se događa ružno.

– No tako su navikli raditi s HDZ-om i Sanaderom, ali ja sam drukčiji – dodao je pozivajući roditelje da danas pošalju djecu u školu.

Premijerovu ocjenu da je štrajk prosvjetara “besmislen i komičan” Vertikala sindikata obrazovanja nazvala je “još jednim političkim i ljudskim padom Zorana Milanovića kao predsjednika Vlade”. Ne vjeruju mu da će nakon izbora doći na red.

>> Vertikala sindikata obrazovanja o Milanovićevoj izjavi: Orao muhe ne lovi pa s njima niti ne pregovara

Komentara 58

Avatar ivanvard
ivanvard
11:56 28.09.2015.

Onaj tko je nezadovoljan s 6000 a zeli plaću kao u Engleskoj ili Luxembourgu može tamo otići ako misli da je tako pametan. Naši nastavnici i profesori predaju jedno te isto 30-40 godina i jos se žale. 15k kuna bi oni a prosječna plaća u državi je 5.5. Ha, ha.

TR
Trnjanec
11:23 28.09.2015.

Prvo pitanje: kad u Hrvatskoj bude upola manje djece nego danas, a broj učitelja ostane isti, hoćete li pristati na to da vam se plaća prepolovi? Nadalje, ako u RH ima oko 60.000 učitelja i nastavnika i svakom treba dati prosječno 400 kn više, to je oko 300 milijuna kuna godišnje, odnosno 3.6 milijardi kroz jednu generaciju đaka (8+4 godine). Drugo pitanje: iz koje stavke proračuna želite uzeti pola milijarde eura? Nemam ja ništa protiv da dobijete povišicu, samo me zanima kome želite UZETI novac da biste to dobili.

SA
SI aka SI
11:18 28.09.2015.

kad se poziva na usporedbe s Evropom, nek se usporede hrvatski i evropski školski kurikulumi. Tada bi trećina predmeta "izumrla", a još trećina bi se stopila u 1-2 obavezna dok bi ostali postali izborni. Tada bi automatski i ukupan broj učitelja/profesora postao suvišan, pa bi ovi koji "opstanu" postali bolje plaćeni. Također bi bilo zanimljivo vidjeti kakav je to program i kakvi su to predavaći ako toliko djece (i sve više) mora ići na instrukcije koje drže ti isti profesori. Naravno izvannastavno i izvan sustava prireza i poreza na prihod. Ali stani malo, pa mi ne brinemo za dobrobit učenika i da jednog dana postanu sposobni ljudi (a ne halb idioti koji znanje mogu primjenjivati u križaljkama i na kvizovima), pa su takva pitanja nepopularna i suvišna. Jer onda bi se prvi puta u ovih 20 godina štrajkova desilo da pojedini profesori postaju tehnološki višak. Ovako su oni žrtve, a djecu ko je*e.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije