Učitelji budućnosti trebaju biti sposobni autonomno planirati i izvesti obrazovni proces, istaknuto je na okruglom stolu koji je održan u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Zagrebu s ciljem da doprinese određivanju kompetencija nastavnika u budućim europskim i nacionalnim obrazovnim politikama.
Ovo je prvi od niza okruglih stolova koji su vezani uz hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, u kojoj su teme učitelja budućnosti među prioritetnima, kazala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i dodala da je to podjednako velika hrvatska kao i europska tema.
Okupili smo neke od sudionika istraživanja koji mogu pomoći u formuliranju te teme, a paneli će dati zaključke za Vijeće ministara EU. Dakle, pitanje je koje kompetencije trebaju imati učitelji da bi dali dobre temelje učenicima za buduće poslove za koje još ne znamo kakvi će biti, kazala je.
Učitelji budućnost trebaju usvojiti kompetencije koje će im omogućiti autonomiju u planiranju i izvršavanju obrazovnog procesa i da znaju prepoznati daljnje potrebe učenika koje će ih očekivati nakon završetka toga procesa, kazala je Lidija Vujičić s Učiteljskog fakulteta u Rijeci.
Odabrali ste najtežu i najljepšu profesiju. Razmislite odmah imate li dovoljno odgovornosti da se suočite sa svim njezinim izazovima, jer o tome najviše ovisi koliko ćete uspjeti, to je ono što kažem na njihov studiranja, kazala je.
Jasminka Ledić s Filozofskog fakulteta u Rijeci smatra da u tome iznimno važnu ulogu ima uvažavanje europskih obrazovnih vrijednosti. To su ponajprije europsko građanstvo i identitet, višejezičnost i mobilnost.
Te se vrijednosti često pogrešno suprotstavljaju nacionalnim obrazovnim vrijednostima, osobito kad se u nacionalnim kurikulumima naglašava etnocentrična dimenzija, što je, po nekima, izvor negativnih procesa u Europi, kazala je.
To potvrđuje i istraživanje stavova pedagoga u hrvatskim školama, koji su uvelike opterećeni dnevnim problemima a osrednje su obaviješteni o europskim obrazovnim vrijednostima, kazala je Jasminka Ledić i zauzela se za poticanje kritičke refleksije spram mjesta europskih vrijednosti u hrvatskom obrazovnom sustavu.
Maja Cindrić sa Sveučilišta u Zadru kazala je da je percepcija učiteljskog zanimanja opterećena društvenim problemima, ali da tijekom studiranja kod studenata raste želja za mijenjanjem svijeta kroz obrazovanje, što smatra najvećim motivirajućim faktorom za rad u školi.
Matija Bašić s PMF-a u Zagrebu govorio je o iskustvima projekta istraživačke nastave matematike, u kojoj se učenik stavlja u ulogu znanstvenika, u kojoj u središtu matematički problem, a nastavnik nije predavač nego vodi i podupire proces učenja.
Nastava zna izgledati kaotično, ali takva nastava uključuju porast motivacije, bolje razumijevanje matematike i uvjerenja da je matematika relevantna za život i društvo, a ne da su to formule koje smo nekada učili a više ih se ne sjećamo, kazao je i dodao da su za promjene potrebe godine i entuzijazam, kojeg kod hrvatskih nastavnika ne nedostaje.
Davorka Osmak Franjić iz Ureda pravobraniteljice za djecu kazala je da istraživanje participacije djece u školi pokazalo da djeca žele sudjelovati, da su svjesna da zbog znanja i društvene moći koji odrasli imaju ne mogu biti ravnopravni s njima, ali da s pravom traže da se sasluša njihovo mišljenje.
Djeca očekuju od odraslih podršku da mogu reći svoje mišljenje, kazala je i dodala da su uočila da nastavnici radije saslušaju odlikaša, svoje miljenike, dok su manje skloni saslušati djecu koja imaju problema.
