U prostorijama Matice hrvatske jučer je održan okrugli stol “Kultura u medijima” u organizaciji časopisa za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac koji ove godine slavi 150. obljetnicu osnutka te 25. obljetnicu od ponovnog okupljanja redakcije.
Izravne potpore nisu dobre?
– Svi bismo voljeli da je kultura zastupljenija u medijima, što nije lako jer je specijaliziranih novinara sve manje. S druge strane, potpore koje su se s tom namjerom nekoć dodjeljivale neprofitnim medijima nisu se pokazale dobrim rješenjem jer nije zdravo da novinarima i kritičarima koji bi trebali biti neovisni financiranje dolazi direktno od države. Na Ministarstvu je prije svega da stvori zakonski okvir i preduvjete za djelovanje i razvoj medija – ocijenio je državni tajnik Krešimir Partl govoreći pred glavnim urednicima i urednicama kulture ključnih hrvatskih medija, od HTV-a do Večernjeg, Jutarnjeg i Novog lista te Hrvatske katoličke mreže i Glasa Koncila. Na okruglom stolu govorili su i predstavnici same Matice i časopisa Vijenac, kao i profesor Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti, koji odgaja neke nove generacije novinara.
– Činjenica je da današnji mladi nemaju gotovo nikakvu emocionalnu poveznicu s tradicionalnim tiskanim medijima, a sve manje gledaju i televiziju. Međutim, njihovo snažno digitalno usmjerenje ne znači da ne prate kulturu ili da ne konzumiraju medijski sadržaj. Recimo, emisije koje proizvodi Treći program HTV-a, a koji je specijaliziran upravo za kulturu, među najgledanijima su na našoj platformi HRTi – rekla je urednica Trećeg programa Vlatka Kolarović.
Dražen Ilinčić istaknuo je kako je njegova nova emisija “Kultura s nogu” dobar primjer da se mozaičnim i neformalnijim pristupom kulturnim temama može dospjeti u udarni termin, dok je Zrinka Turalija Kurtak dodala kako bi kultura trebala imati fiksnu minutažu u sklopu središnjih informativnih emisija, kao što imaju sport i vremenska prognoza.
– Za razliku od medija koji se dominantno financiraju iz proračuna, Večernji list mora se voditi zakonima tržišta jer od toga živi, ali to ne znači da nismo svjesni svoje društvene odgovornosti, pa i važnosti investiranja u afirmaciju i poticanje kulturne proizvodnje. To činimo kroz sudjelovanje u Nagradama hrvatskog glumišta i Danima satire kojima smo suosnivači te kroz natječaj Ranko Marinković za najbolju kratku priču koji je među najstarijima u Europi – rekla je urednica kulture Milena Zajović istaknuvši kako se u njegovanju tradicionalnih formi ne treba bojati novih medija i navika mlađe populacije.
– Moramo se zapitati: što je kultura danas? Jesu li to samo knjige, slikarstvo, kazalište, film ili možemo govoriti i o projektima proširene stvarnosti, poeziji na društvenim mrežama te industriji igara koju je filmska zajednica već prihvatila kao dio kreativnih i kulturnih industrija – zapitala se urednica kulture Večernjeg lista te dodala da je upravo taj list bio prvi hrvatski tradicionalni medij koji je u svoje tiskano izdanje uvrstio redovne recenzije igara. Njeno pitanje naišlo je na veliko odobravanje državnog tajnika Partla koji je istaknuo kako je Ministarstvo kulture već otvorilo zakonsku mogućnost za poticanje razvoja igara s obzirom na to da se radi o jednoj od najpropulzivnijih kreativnih grana koja zapošljava pisce, animatore, scenariste, redatelje, glumce i niz drugih zanimanja povijesno vezanih uz druge kulturne grane.
Status koncerata za vjernike
S druge strane, dio okupljenih zapitao se je li to put prema trivijalizaciji kulture, na što je Partl odgovorio da se u industriji igara, kao i u filmskoj, može jasno prepoznati što je puki zabavni, a što ozbiljniji kreativni sadržaj.
Druga kontroverzna točka diskusije bio je primjer nedavno održanog koncerta Progledaj srcem koji je u zagrebačku Arenu privukao čak 18 tisuća vjernika.
– Dio medija taj veliki događaj nije pokrio ni na fenomenološkoj razini pa se moram zapitati imamo li dvostruke standarde kada se radi o vrijednosnim pitanjima? – zapitao se Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže i bivši v. d. glavnog ravnatelja HRT-a.
