Novi trošak

Udar na 75 tisuća kućanstava: Stari bojleri morat će se zamijeniti, a cijena je pozamašna

bojler
Robert Anic/PIXSELL
11.04.2019.
u 10:41

Od 2015. godine obavezna je ugradnja kondenzacijskih, energetski učinkovitijih bojlera u sve novogradnje na plin, dok ostali potrošači svoje dotrajale turbobojlere, koje više nije moguće popraviti, postupno moraju također zamjenjivati kondenzacijskim uređajima

Europska komisija u idućim mjesecima, a najkasnije do kraja ove godine, mora preispitati učinke svoje zabrane stavljanja na tržište turbobojlera i rezervnih dijelova za njih, koja je na snazi od 2015. godine. Ne dođe li do promjena, ta bi uredba mogla značajno financijski ugroziti oko 75 tisuća hrvatskih kućanstava, najviše u Zagrebu i Osijeku, koja imaju turbo plinske bojlere C kategorije, starosti do 20 godina, piše Novi list.

Od 2015. godine obavezna je ugradnja kondenzacijskih, energetski učinkovitijih bojlera u sve novogradnje na plin, dok ostali potrošači svoje dotrajale turbobojlere koje više nije moguće popraviti postupno moraju zamjenjivati kondenzacijskim uređajima. 

Osim što su oni nekoliko tisuća kuna skuplji, najveći je problem u tome što, ako se pokvari samo jedan bojler u zgradi, a više ga nije moguće popraviti, svoje bojlere moraju zamijeniti novima i svi ostali stanari, jer je kondenzacijski bojler nemoguće prikopčati na dimovodne instalacije namijenjene turbobojlerima. 

Na primjeru zgrade od četiri stana, to za svaki stan znači trošak od oko deset tisuća kuna samo za bojler, dok prilagodba dimnjaka visine 12 metara – priprema za priključenje kondenzacijskih plinskih kombi bojlera – stoji još oko 13,5 tisuća kuna, dakle oko 3300 kuna po stanu. 

Radni vijek turbobojlera jest 15 do 20 godina, što znači da je na terenu sve više zgrada u kojima svi stanari zbog prvog, nepopravljivog kvara konvencionalnog bojlera, moraju mijenjati svoje bojlere. Na tržištu serviseri još uvijek imaju rezervnih dijelova za turbobojlere, ili ih se nabavlja u BiH odnosno Srbiji, no ako je netko prisiljen ugraditi novi bojler i mijenjati dimovodne cijevi, to stanar odnosno zgrada moraju učiniti o svom trošku.

Hrvatska nije imala priliku žaliti se na zabranu donesenu 2013. godine jer je tada upravo ulazila u EU, no žalila se prošle godine, i Komisija je našu žalbu u siječnju uvrstila u studiju procjene učinaka koja bi trebala biti napravljena idućih mjeseci.

Kako otkrivaju iz Hrvatske gospodarske komore koja već dulje vrijeme upozorava na negativne financijske učinke europske uredbe, u međuvremenu bi Fond za zaštitu okoliša nacionalnim sredstvima mogao građanima sufinancirati preinake dimnjaka, odnosno zamjenu bojlera.

Ministarstvo gospodarstva predložilo je odgodu primjene zabrane dok se ne iznađe model koji će omogućiti financijski prihvatljivi prelazak na kondenzacijsku tehnologiju.

– Budući da je još uvijek u tijeku faza preispitivanja uredbe, nijedna od država članica nije dobila nikakva izuzeća pa tako ni Hrvatska. Prijelaz na kondenzacijsku tehnologiju podrazumijeva već spomenute financijske troškove koji u ovom trenutku padaju na teret građana. Navedene troškove moguće je uključiti u program provedbe energetske učinkovitosti – zaključuju u HGK-u.

Video: Pogledajte preslatku medvjeđu obitelj u šetnji

Ključne riječi

Komentara 25

Avatar Strangethedreamer
Strangethedreamer
11:27 11.04.2019.

Haha opet Njemačka u akciji uvaljivanja mooda pod bubrege Hrvatima. Hoće i tu tribat razdjelnici?

DU
Deleted user
11:11 11.04.2019.

U tekstu nedostaju neke bitne činjenice: 1) Kond. bojler je samo 4-5 % efikasniji od prethodne generacije, ali i to mora biti pod optimalnim radnim uvjetima, tj. temp. polaznog voda mora biti do 60 C da bi se to postiglo, a to onda traži postavljanje dodatnih grijaćih tijela po prostorijama jer su sustavi uglavnom namijenjeni staroj polaznoj temp. 90 C (dakle, bojler nije jedina investicija koja će se nametati u tom slučaju) 2) Dimnjaci su onda podložni kiselinskom, agresivnom kondenzatu kojeg treba odvoditi u kanalizacijsku mrežu (tzv. tavica plus cijevni ispust), a to nemaju stare zgrade odnosno tih nekoliko % veće učinkovitosti je silna komplikacija iz aspekta dimnjaka 3) dimnjačari imaju pravila da dimnjak mora biti vatrootporan i sad slijedi paradoks - atestirat će dimnjak za takve bojlere koji nije vatrootporan odnosno sastoji se samo od polietilenskih cijevi, nalik onim plast. za kanalizaciju, a jer je takav "dogovor". Iako je temp. plinova niska, ipak dimnjačari nemaju uporište za takav atest odnosno izvedba od rostfrei cijevi je daleko skuplja, ali zadovoljava i taj uvjet.

Avatar Dumen
Dumen
12:29 11.04.2019.

Te bojlere reklamiraju da im je iskoristivost preko 100% što je znanstveno nemoguće. Isto kao što pogrešno razdjelnike topline proglašavaju mjeračima toplinske energije. Ovcama se uvijek laž može uvaliti pod istinu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije