Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić šest mjeseci od iniciranja ustavnog definiranja braka zaključile su da je referendumsko pitanje protuustavno jer dovodi u nepovoljan položaj izvanbračne i istospolne zajednice. Stoga smo ih pitali za koja bi konkretna prava bile zakinute te zajednice, bi li diskriminacija postojala da se i njih istodobno definira u Ustavu te zašto nisu tražile ocjenu ustavnosti identične definicije braka u Obiteljskom zakonu.
Hijerarhija propisa
Vidović je zaokupljena skupom pravobranitelja jugoistočne Europe, ali Ljubičić je opširno odgovorila pa iznosimo sažetak. Upozorila je na značaj hijerarhije i usklađenosti propisa. Ustav je najviši propis. Slijede organski zakoni (pa i Zakon o ravnopravnosti spolova) koji su i izvori ustavnog prava, kao i tzv. ustavni zakoni, ističe pravobraniteljica. Slijede “obični” zakoni... Kad bi se u Ustav ugradila odredba da je brak zajednica žene i muškarca, time bi taj institut rimskog prava, koji predstavlja specifičan ugovor, postao ustavna kategorija, za dvije stepenice po pravnoj važnosti viši u odnosu na ostale zajednice kojima bi država poručila da su manje vrijedne. To uvođenje građanki i građana prvog i drugog reda je diskriminacija, tvrdi Ljubičić.
Premda onda imamo i roditelje prvog i drugog reda, jer država u Ustavu štiti materinstvo i majku, ali ne i očinstvo.
Manje vrijedni
Kad bi istodobno u Ustavu definirali izvanbračnu i istospolnu zajednicu, pravobraniteljica kaže da diskriminacije ne bi bilo. Ali pita se zar onda ne zaslužuju ulazak u Ustav i jednoroditeljske zajednice ili obitelji u kojima bake i djedovi skrbe o unučadi. Diskriminacija ne mora uvijek imati konkretne posljedice, gubitak ili onemogućavanje stjecanja prava ili koristi, nego u tome što određene grupacije mogu biti stavljene u položaj koji im govori da su manje vrijedne, obrazlaže.
>> 'Ovdje je riječ o prljavom političkom pokretu!'
Ustav propisuje da je obitelj pod osobitom zaštitom države, te da se brak, pravni odnosi u braku, obitelji i izvanbračnoj zajednici uređuju posebnim zakonom iz čega proizlazi da ih ustavotvorac smatra jednako bitnim institutima. Zbog toga odredba OZ-a koja definira brak kao životnu zajednicu žene i muškarca te određuje da je brak ništavan ne sklope li ga žena i muškarac ne samo da nije protuustavna nego je izravan nastavak volje ustavotvorca iskazane u članku 61. Ustava. Isti je zakon bilo nužno donijeti pa takva definicija nije protuustavna, kaže V. Ljubičić.
... kako je kazao uvaženi Duje Marasovi, ova drugarica je samo jedna od aktivistica sdp-a koju plaćaju svi građani RH ... naravno kao izvorni partijski proizvod ona je iznad Ustavnog suda u tumačenju Ustava RH i iznad svih međunarodnih institucija i konvencija koje štite izvorna ljudska prava ... neće nitko preko nje sa partijom pod brisati ... strava ...