'10 SUDACA DALO PRAVO POTROŠAČIMA'

Aleksić: Bankama je porasla likvidnost. Svi koji govore o propasti banaka u slučaju isplate su mučki provokatori!

Zagreb: Udruga Franak oštro optužila suce Vrhovnog suda
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/4
Autori: Vecernji.hr, Hina
22.12.2022.
u 16:05

Nadamo se da će pravosuđe smoći snage i postupiti prema ulozi koje im je dodijelio hrvatski Ustav. Bit će sramotno ako će tu odluku za 55 tisuća obitelji morati donijeti tek EU, mišljenja je predsjednik Udruge Franak Goran Aleksić

Udruga Franak održala je konferenciju za novinare povodom nedonesenog pravnog shvaćanja Vrhovnog suda o konverzijama na kojoj izvještavaju o aktualnim saznanjima i očekivanjima. Konferencija se održala ispred zgrade Vrhovnog suda.

S terena izvještava Kruno Galjar.

Zamislite da na Hitnu dođe pacijent sav razrezan, a liječnik kaže da ne zna što će napraviti. Tako imamo i ovaj slučaj. Imamo 10 sudaca koji su rekli da potrošači imaju pravo, imamo šest sudaca koji kažu da nemaju. Ne znam jel ovo zato što su lijeni i nesposobni, ili je to nešto što će DORH morati ispitati, kazano je na početku.

- Sud je odlučivao o ovoj temi tri puta. Treći puta 10 je sudaca bilo za potrošače. Što će biti dalje vidjet ćemo, ali je ovo neodrživo - kazao je napočetku predsjednik udruge Franak Goran Aleksić.

Partikularni interesi sudaca

Brojni su ovih dana iznijeli sumnje da određeni suci imaju partikularne interese, naveo je predsjednik Udruge.

- Je li moguće da postoje suci koji prihvaćaju diskriminaciju građana koji su se odlučili na konverziju? Ako Vrhovni sud ne donese utemeljeno pravno shvaćanje, to će diskriminirati građane koji će plaćati 40 do 50 posto više nego što bi da nisu konvertirali kredite. Hrvatska je dijelom EU i mora poštovati njihovo pravo. Potpuno je nejasno zašto su hrvatski suci odbacili hrvatsko pravo. Mi znamo da je 20.12. šest sudaca bilo protiv potrošača, a 10 suca je bilo za njih. Četiri suca nisu glasovala, a dvoje ih nije bilo na sjednici. Očekujemo da neodlučni suci ne prijeđu na stranu tame. Zahvaljujući medijima, hrvatska je javnost napokon upoznata s radom banaka - kazao je.

Ustvrdio je da su banke potrošačima s konvertiranim kreditima dužne vratiti između 1,5 i dvije milijarde eura, ostalima od jedne do 1,5 milijarde eura. Vezano uz razmatranje sudske evidencije Aleksić je rekao da treba utvrditi je li u skladu s pravnom stečevinom EU-a i sličnim odlukama i predmetima vezanim uz ništetne odredbe.

Procjenjuje da bi to moglo biti učinjeno kroz dva tjedna, a nakon toga će se opet morati donijeti utemeljeno pravno shvaćanje na temelju kojeg će suci moći suditi.

- Nadamo se da će pravosuđe smoći snage i postupiti prema ulozi koje im je dodijelio hrvatski Ustav. Bit će sramotno ako će tu odluku za 55 tisuća obitelji morati donijeti tek EU - dodao je.

Jedino je Vlada dala mišljenje da su se potrošači odrekli tog dijela, smatra.

- Ne mogu se oteti dojmu da su ti suci pod utjecajem Vlade. I za sam kraj, zamislite si da se u Hrvatskoj dogode masovna silovanja, a vlada ne poduzme ništa. Zamislite da te žrtve odluče potražiti pravdu na sudu, a suci su podijeljeni. Ona Vrhovni sud nađe solomunsko rješenje i kaže: 'Da, žrtve imaju pravo na naknadu oštećene odjeće i obuće'. Tako je i ovo - zaključio je.

Predstavnik udruge Goran Aleksić pojasnio je na konferenciji za novinare kako se pravno shvaćanje Vrhovnog suda odnosi samo na one koji su konvertirali kredite. Aleksić je tako rekao kako pravna shvaćanje ne vrijede dok sud ne kaže da vrijede, a nada se da neće vrijediti uopće.

- Ako se ništa ne dogodi u idućih nekoliko mjeseci, neće se moći ništa drugo napraviti nego da građani nastave sa svojim sudskim postupcima. Ako i to izgube, onda se ide za Strasbourg. Oni koji nisu tužili to mogu napraviti do 14. lipnja 2023., nakon toga će biti kasno. Očekujem da Vrhovni sud odluči o ništetnosti cijelih ugovora. Ja se mogu složiti da je konverzija valjana u smislu zakona, ali ako je ništetan temeljni ugovor, onda je to mrtav ugovor. U trenutku konverzije nismo znali da je to mrtav ugovor. Mrtav ugovor ne postoji, konverzija se ne može tako napraviti. Ja vraćam banci sve što je banka dala meni. U mom primjeru, ja sam od banke dobio 310.000 kuna, a banci sam uplatio 514.000 kuna. 204.000 kuna pripada meni, matematika je jednostavna. Postoje tisuće kredita koji su otkazani, ljudima prijeti ovrha. Na kraju bi svi ti ljudi završili na ulicama jer Vrhovni suci ne znaju kako suditi - kazao je te poručio građanima koji nisu konvertirali kredite da ''tuže banke''.

Porasla likvidnost bankama

Banke su 2020. imale likvidnost šest milijardi eura, a ove godine imaju 13 milijardi eura, pojasnio je.

- S krizom im eksponencijalno raste dobit. Kad bi morale isplatiti 5 milijardi eura obeštećenja, i dalje bi imali likvidnost. Oni koji govore o propasti banaka, to su mučki provokatori - kazao je Aleksić.

Potrošači i dalje ostaju u svojim postupcima. Preostalih 35.000 potrošača s konvertiranim kreditima u "švicarcima", koji nisu tužili za preplaćene iznose, moraju odlučiti o tužbama najkasnije do lipnja 2023., poručio je Aleksić. Odvjetnik Igor Metelko također je kazao par riječi.

- Pozvao bih sve da se spusti lopta na zemlju. Nešto što je nepošteno stečeno se mora i vratiti. Potrošač je prilikom konverzije je morao imati pravo pregovora prilikom konverzije, a znamo kako je bila učinjena - banke su napravile šprancirane ugovore koje su plasirale potrošačima. Bez pregovaranja, nema ni slobodnog pristanka, a bez toga, nema ni potrošačkog prava - kazao je.

Podsjetimo, Vrhovni se sud kod dugoočekivane presude o kreditima u švicarskim francima priklonio rješenju po kojemu dužnici imaju pravo na zatezne kamate na iznos preplaćenih kredita. Kao što je poznato, država je po sili zakona konvertirala oko 55 tisuća kredita u švicarskim francima u eurske kredite. U tom postupku utvrđeno je da je do trenutka konverzije 43.545 dužnika preplatilo te kredite u vrijednosti od 1,1 milijarde kuna.

Predsjednik Udruge franak Goran Aleksić odluku je nazvao kompromisnim rješenjem koje je neodrživo, navodeći da će odluka pasti na Ustavnom sudu.

''Odluka koju je donio Vrhovni sud je pravno neutemeljena i ne postoji u nijednom pravnom sustavu ni Republike Hrvatske niti bilo koje druge zemlje Europske unije. Nije moguće plaćati zatezne kamate na nešto čega nema. Ako nema glavnice duga, onda nema ni zatezne kamate'', rekao je Aleksić ranije za Hinu.

>> VIDEO Što se mijenja u Njemačkoj u 2023. godini: Tko će dobivati više novaca, promjene u prometu...

Komentara 25

TR
trpimir2022
12:52 22.12.2022.

Prvo cijeli pravosudni sustav, u lancima, potopiti duboko pod morem. To je nužni uvijet za bilo kakav novi početak.

L7
l7
12:40 22.12.2022.

Ovo što proživljavaju žrtve banaka koje imaju kredite u francima može se usporediti s onim što proživljavaju žrtve silovanja. I kad silovanje prestane, stalno ih netko opet siluje. Nasilje nad njima provodi se dosljedno i sa strašću. Silovatelji s dobrim vezama prolaze bez posljedica. Žrtve siluju i sudovi koji podliježu koruptivnom utjecaju, i javnost koja tvrdi da žena ne bi bila silovana da se nije ponađala previše izazovno, odnosno da korisnike kredita banke ne bi opljačkale da nisu bili pohlepni. Nasilje je zajednički nazivnik i jednog i drugog. Nasilje nad žrtvom i nemogućnost žrtve da se oslobodi tog nasilja. Žrtvi je samo sve teže. Što dalje, sve više upada u bezizlaznu situaciju. Posljedice nasilja će osjećati do kraja života.

PH
Petarstijena-HR
14:25 22.12.2022.

Banke neće i ne mogu propasti samo će se za preplaćene iznose umanjiti glavnica osnovnog duga stanovništva,a indirektno i država će imati koristi jer će biti iskazan manji dug sektora stanovništva. Građanima se dug mora vratiti,kao i kod svake transakcije gdje je izvršena pretplata.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije