Sve zemlje jugoistočne Europe, pa tako i Bosna i Hercegovina, suočit će
se u nadolazećem razdoblju sa značajnim smanjenjem transfera novca iz
dijaspore, upozorili su eksperti bečkog Instituta za međunarodne
ekonomije.
Balkanska regija
Prošle godine iseljenici diljem svijeta su transferirali 308 milijardi
dolara u zemlje svoga podrijetla. Značajan iznos otpada upravo na
balkansku regiju, odakle je veliki broj ljudi emigrirao prema
zapadnoeuropskim i prekooceanskim zemljama.
Podaci o brojnosti bh. iseljeništva osciliraju i kreću se od 1,35
milijuna, koliko procjenjuju vlasti u Sarajevu, do 1,47 milijuna, što
je procjena Svjetske banke. Kako god bilo, činjenica je da se iz godine
u godinu povećavao iznos novčanih sredstava koje dijaspora legalnim
transakcijskim putovima unosi u zemlju.
Prema podacima Centralne banke BiH, bosanskohercegovački građani su u
2003. godini primili 1,97 milijardi KM novčanih pošiljki zaposlenih u
inozemstvu, dok je u 2007. godini po ovoj osnovi u BiH pristigla 2,71
milijarda maraka. Iako je očito da su tvrdnje iseljeničkih udruga o
godišnjem «ubrizgavanju» u domovinu iznosa od nekoliko
milijardi eura pretjerane, i državna Vlada priznaje kako je novac koji
dolazi iz dijaspore značajan kotač u očuvanju kakve-takve ekonomske
stabilnosti zemlje.
Svjetska banka
Svjetska banka ističe da su iseljeničke novčane pošiljke u BiH gotovo
jednake trgovinskom izvozu iz zemlje. Upravo je bh. iseljeništvo
novčanim doznakama pokrivalo trećinu robnog deficita zemlje u razdoblju
od 2004. do 2007. godine. Podaci Centralne banke BiH govore da je
priljev novčanih pošiljki u posljednjih pet godina znatno veći, i to za
oko 76 posto, nego što je neto priljev izravnih stranih ulaganja, a tri
puta veći od transfera vladinom sektoru u BiH. Zbog toga bi smanjenje
dotacija, prouzročeno svjetskom krizom, predstavljalo težak financijski
udarac za BiH.
KRIZA Strani eksperti prognoziraju pad dotacija iz dijaspore
