RAT U EUROPI

Njemačka poslala Ukrajincima oružje: 'Stigli su nam Gepardi'; Scholz otkrio detalje razgovora s Putinom

Ukrainian police officer stands guard near destroyed school building, in the village of Verbivka
Foto: GLEB GARANICH/REUTERS
1/6
Autori: Vecernji.hr, Hina
14.09.2022.
u 22:46

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako je dosad oslobođeno 8000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija

Najmanje 150.000 Ukrajinaca oslobođeno je u više od 300 gradova u Ukrajini nakon što su posljednjih tjedana ukrajinske trupe pojačale pritisak na ruske snage koje se povlače, pritiskujući se dublje u okupirani teritorij i šaljući još trupa Kremlja u bijeg uoči protuofenzive.

Tijek događaja:

22:29 - Administracija američkog predsjednika Joea Bidena raspravlja s Kongresom o novim ekonomskim mjerama za kažnjavanje Rusije zbog njezine invazije na Ukrajinu, priopćio je u srijedu State Department.

"Razgovaramo s Kongresom o odgovarajućim mjerama", rekao je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price na brifingu za novinare, ističući prošlotjednu izjavu predsjednika Joea Bidena da neće proglasiti Rusiju državom sponzorom terorizma.

Ukrajina i dio američkih zastupnika zalagali su se za takvu mjeru, ali su američki dužnosnici rekli da bi moglo doći do neželjenih posljedica, uključujući odgodu izvoza hrane i ugrožavanje dogovora o prijevozu robe preko Crnog mora.

"Moramo uzeti u obzir posljedice, i namjerne i nenamjerne. I to nas je dovelo do pristupa koji smo ovdje zauzeli", rekao je Price. "Surađujemo s Kongresom oko alata koji bi i dalje imali odgovarajuće implikacije za rusko gospodarstvo, za rusku vladu, koji ne bi imali te neželjene posljedice."

22:08 - Nova švedska vlada sada bi se trebala pozabaviti sigurnosnim problemima koje je Turska iznijela u zamjenu za ukidanje veta na članstvo Švedske i Finske u NATO-u, rekao je u srijedu turski ministar vanjskih poslova.

Dvije su zemlje podnijele zahtjev za pridruživanje sigurnosnom savezu kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, ali su se suočile s protivljenjem Turske koja ih optužuje za nametanje embarga na oružje Ankari i podupiranje skupina koje smatra terorističkima.

Turska je povukla svoj veto tijekom summita NATO-a u lipnju u zamjenu za, kako je rekla, konkretne dobitke po tom pitanju. No međutim, Ankara kaže da nordijske zemlje otad nisu poduzele željene korake.

Ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je na brifingu za novinare da Turska nije očekivala da će Švedska poduzeti korake prije izbora prošle nedjelje, ali sada je na potezu sljedeća vlada u Stockholmu koja mora djelovati po tom pitanju.

"Oni znaju da ovaj sporazum neće odobriti (turski) parlament ako ne poduzmu (korake)", rekao je.

Švedska desničarska oporba ima tijesnu prednost pred vladajućim blokom lijevog centra dok se prbrojavanje glasova bliži kraju.

Tri zemlje potpisale su sporazum o ukidanju veta Ankare u zamjenu za obećanja o borbi protiv terorizma, ali Turska je rekla da će blokirati kandidature za članstvo ako se obećanja ne ispune. Tražila je izručenje 73 osobe iz Švedske i desetak iz Finske.

Dužnosnici triju zemalja dogovorili su se u kolovozu da će se nastaviti sastajati u idućim mjesecima kako bi razgovarali o onome što brine Tursku.

"Postoji sporazum i zahtjevi ovog sporazuma su jasni. Oni se moraju ispuniti", rekao je Cavusoglu. 

22:00 - Izvori iz Kremlja "sada rade na tome da ruskog predsjednika Vladimira Putina oslobode bilo kakve odgovornosti za poraz, tvrdi Institut za proučavanje rata.

U izjavi koju je prenio CNBC, institut je rekao da "dužnosnici Kremlja i propagandisti državnih medija opsežno raspravljaju o razlozima ruskog poraza u Harkivskoj oblasti, što je značajna promjena u odnosu na njihov prijašnji obrazac izvještavanja o preuveličanim ili izmišljenim ruskim uspjesima s ograničenim detaljima. ”

Dodaje se da je Kremljovo priznanje svog poraza u Harkivu "dio nastojanja da se ublaže i odvrate kritike za takav razorni neuspjeh od ruskog predsjednika Vladimira Putina na rusko Ministarstvo obrane i uniformirano vojno zapovjedništvo".

21:45 - Njemačka je Ukrajini isporučila još četiri protuavionska topa Gepard objavila je u srijedu njemačka vlada.

"U okviru proračunskog procesa za 2022., sredstva za inicijativu za izgradnju sigurnosnih kapaciteta povećana su na ukupno 2 milijarde eura za 2022. Dodatna sredstva prvenstveno će se koristiti za potporu Ukrajini", rekla je njemačka vlada u priopćenju.

"U isto vrijeme, oni će se koristiti za financiranje povećanih obveznih doprinosa Njemačke Europskom mirovnom fondu (EPF), koji zauzvrat ide prema naknadi državama članicama EU-a za troškove koji su im nastali pružanjem potpore Ukrajini", dodaje se.

21:35 - Ruski predsjednik Vladimir Putin ustraje u svome stavu prema ratu u Ukrajini, rekao je u srijedu njemački kancelar Olaf Scholz. "Nažalost, ne mogu reći da je shvatio da je bila greška započeti ovaj rat", kazao je Scholz komentirajući telefonski razgovor s Putinom održan u utorak koji je trajao sat i pol.

No Scholz je naglasio da je ipak imalo smisla razgovarati s ruskim čelnikom kako bi objasnio njemačko stajalište.

"Čvrsto sam uvjeren da bi Rusija trebala povući svoju vojsku kako bi postojali izgledi za mir u regiji. I svaki dan pomislim da je to jedini način", kazao je.

Bio je to prvi Scholzov razgovor s Putinom u više od tri mjeseca. Ustrajao je u ideji da diplomatsko rješenje i potpuno povlačenje ruske vojske mora biti postignuto što je brže moguće.

21:24 - Izgledi za mir u Ukrajini trenutno su "minimalni", rekao je glavni tajnik UN-a u srijedu nakon telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Antonio Guterres rekao je da su on i ruski predsjednik razgovarali o naporima da se prevladaju "prepreke" koje su i dalje povezane s ruskim izvozom hrane i gnojiva, ali je upozorio da bi bilo "naivno" vjerovati da je postignut dovoljan napredak prema brzom okončanju rata u Ukrajini.

“Imam osjećaj da smo još daleko od mira. Lagao bih kad bih rekao da bi se to moglo dogoditi uskoro”, rekao je Guterres, prenosi agencija France-Presse.

“Nemam iluzija; u ovom trenutku šanse za mirovni sporazum su minimalne", dodao je, napominjući da čak ni prekid vatre "nije na vidiku".

Guterres je ipak potvrdio da održava kontakt s obje strane i izrazio nadu da će “jednog dana biti moguće prijeći na višu razinu razgovora”.

U međuvremenu se nastavljaju razgovori o ruskom izvozu. Guterres je rekao da je razgovarao s Putinom ranije u srijedu i da su razgovarali o izvoznoj inicijativi "i njezinom proširenju i mogućem proširenju".

Dvodijelni sporazum - kojim se dopušta i protok ukrajinskog izvoza žitarica blokiranog ratom i ruski izvoz hrane i gnojiva - sklopili su Ujedinjeni narodi i Turska u srpnju i trebao bi trajati 120 dana.

Dok je nekih tri milijuna tona žitarica dopušteno napustiti Ukrajinu, Rusija kaže da izvoz njezine vlastite hrane i gnojiva i dalje trpi zbog zapadnih sankcija, koje su bile usmjerene na Moskvu zbog vojnog napada.

18:54 -  Osam ruskih projektila koji su pogodili Kryvyi Rih oko 17 sati po lokalnom vremenu bili su usmjereni na hidrauličke strukture, a oštećenja na strukturama sada uzrokuju porast vodostaja rijeke Inhulets, što predstavlja ozbiljnu prijetnju gradu, rekli su dužnosnici.

“Danas su ruske trupe poslale maksimalnu količinu svog oružja na hidrotehničke građevine”, rekao je na Telegramu Kyrylo Tymoshenko, zamjenik šefa ureda ukrajinskog predsjednika. “Cilj je očit - pokušaj stvaranja izvanredne situacije. Nije im bitno hoće li ljudi ostati bez vode ili će grad biti u vodi.”

Ovo je teroristički čin protiv našeg naroda, protiv jednog konkretnog grada.

Ovaj napad je u skladu sa zabrinutošću Ukrajine da će Rusija nastaviti gađati infrastrukturu zemlje kao odmazdu za kontinuirani uspjeh Ukrajine u ponovnom preuzimanju okupiranih teritorija.

Rusija je ispalila osam krstarećih projektila na vodovod u Kryvyi Rihu, rodnom gradu Zelenskog. Zbog neuspjeha na bojnom polju, teroristi uvijek iznova pokušavaju izazvati humanitarnu krizu i napadati civilnu infrastrukturu.

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga izvijestio je danas da su ruske snage pogodile civilnu infrastrukturu u više od 15 naselja u Luhanskoj, Dnjepropetrovskoj, Hersonskoj i Mikolajivskoj oblasti.

“Ukupno je tijekom današnjeg dana izbrojano osam raketa, četiri zračna napada i 15 granatiranja iz bojno-mlaznih sustava neprijatelja”, objavio je Glavni stožer na Telegramu.

16:25 - Ruske trupe vratile su se u Kreminnu, grad u Luhanskoj oblasti pod ruskom okupacijom, koji je jučer bio "potpuno prazan", rekao je Serhiy Hadai, guverner Luhanske oblasti, i pocijepao ukrajinske zastave koje su lokalni partizani podigli u znak slavlja.

Jučer se slična situacija dogodila u Svatovima - ruske trupe su otišle, ali su se vratile nakon nekog vremena, rekao je Hadai. Ruske trupe također su jučer napustile Starobilsk, još jedan grad u Luhanskoj oblasti, i do sada se nisu vratile.

“Čekamo samo… (ukrajinsku) vojsku”, rekao je Hadai na Telegramu.

Kao i u drugim dijelovima Luhanske oblasti, ruske trupe su prekinule mobilni internet u Kerminni i drugim okupiranim teritorijima "kako nam ljudi ne bi mogli prenositi informacije", rekao je Hadai.

Hadai je upozorio da okupirana područja doživljavaju nestašicu goriva zbog velikog egzodusa ruskih okupatora i kolaboracionista.

15:50 -  Europska komisija još želi ograničiti cijenu ruskog plina no potrebnoje procijeniti učinak temjere, rekla je povjerenica za energetiku Kadri Simson u srijedu

"I dalje vjerujemo da je ograničenje cijene uvoznog ruskog plina zajamčeno, no još trebamo raditi kako bismo procijenili suprotne učinke na neke države članice", rekla je Simson.

Bruxelles analizira kako će djelovati ograničenje cijene sveukupnog plina koji se uvozi u EU, rekla je.


13:34 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je iznenada posjetio nedavno oslobođeni grad Izjum gdje se susreo s vojnicima, sudjelovao u podizanju zastave i prošao gradom koji je pretrpio znatna oštećenja.

Photo: Ukrainian Presidential Press Ser/REUTERS
Foto: Ukrainian Presidential Press Ser


12:57 -  Kremlj je u srijedu objavio da su ambicije Ukrajine da uđe u NATO prijetnja sigurnosti Rusije i da je stoga nužna "specijalna vojna operacija" u Ukrajini, kako Moskva naziva invaziju na susjednu zemlju.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je ideja Ukrajine da se priključi NATO-u "glavna prijetnja" Rusiji koja "naglašava važnost i hitnu potrebu da se osigurajaju naša sigurnost i nacionalni interesi".

Prije nego što je Rusija u veljači poslala tisuće svojih vojnika u Ukrajinu, Moskva je tražila pravna jamstva da Ukrajina nikad neće biti primljena u Sjevornoatlanski savez.


12:14 - Linija fronta u istočnoj Ukrajini približava se granicama teritorija na koji pravo polaže separatistička Narodna republika Lugansk (LPR), kazao je u srijedu za novinsku agenciju TASS visoki vojni zapovjednik LPR-a.

Ruske snage preuzele su kontrolu nad cijelom LPR, koja je jedna od dvije regije koje čine ukrajinsku istočnu regiju Donbasa. Kada su ruske snage prvi put ušle u Ukrajinu 24 veljače, za cilj su si postavili zauzimanje cijelog Donbasa.


9:47 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pred Europskim parlamentom u Strasbourgu održava svoj treći govor o stanju u Unije, u kojem se osvrnula na događaje iz protekle godine i govori o ciljevima Komisije za budućnost, a ključna poruka je solidarnost Europe s Ukrajinom, o čemu svjedoči i njezina ovogodišnja počasna gošća, ukrajinska prva dama Olena Zelenska.

Više o tome pročitajte OVDJE


9:30 -  Ukrajinska vlada u utorak je predstavila sigurnosne garancije koje smatra nužnim za svoju zemlju nakon što sukob s Rusijom završi.

REUTERS/Valentyn Ogirenko Photo: VALENTYN OGIRENKO/REUTERS
Foto: VALENTYN OGIRENKO/REUTERS, ilustracija

Plan u Kijevu su u utorak predstavili čelnik predsjednikove administracije Andrij Jermak i bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh, a njime je predviđeno oružje i poduka koje Ukrajina traži od svojih zapadnih saveznika kako bi svoj suverenitet mogla braniti i u budućnosti.

Plan predlaže da više europskih zemalja, uz SAD, Kanadu, Australiju i Tursku, budu jamac sigurnosti Ukrajine, te da se nastavi s naporima da se Ukrajina pridruži NATO-u.


8:50 - Poznati think-tank Institut za proučavanje rata objavio je da je Kremlj po prvi puta od početka rata priznao poraz.

- Dužnosnici Kremlja i propagandisti državnih medija opširno raspravljaju o razlozima ruskog poraza u oblasti Harkova, što je značajna promjena u odnosu na ranije kad su izvještavali o preuveličanim ili izmišljenim ruskim uspjesima s ograničenim detaljima. Kremlj nikada nije priznao da je Rusija poražena oko Kijeva ili, kasnije, kod Zmijskog otoka, definirajući povlačenje iz Kijeva kao odluku da se prioritet stavi na "oslobađanje" Donbasa, a povlačenje sa Zmijskog otoka kao "gestu dobre volje" - navode iz Instituta i objašnjavaju da Kremlj radi na tome da Putina oslobodi bilo kakve odgovornosti za taj poraz.

Plan je, kako navode, da odgovornost svale na "neinformirane" vojne savjetnike u Putinovom krugu.

 


8:40 - Britansko Ministarstvo obrane objavilo je najnovije obavještajne podatke s terena.

- Rusija je vrlo vjerojatno prvi put koristila iranske letjelice bez posade (UAV) u Ukrajini. Ukrajinski dužnosnici izvijestili su da su njihove snage oborile bespilotnu letjelicu Shahed-136 u blizini Kupjanska, u području gdje je u tijeku uspješne ofenzive Ukrajine. Shahed-136 je bespilotna letjelica za jednosmjerni napad s tvrdim dometom od 2500 kilometara. Slični sustavi proizvedeni u Iranu vjerojatno su korišteni u napadima na Bliskom istoku, uključujući protiv naftnog tankera MT Mercer Street u srpnju 2021 - navode.

 


8:30 - Ukrajinske oružane snage objavile su najnovije ruske gubitke. Napominjemo, u ovom trenutku ne postoji neovisna potvrda ovih brojki.  Tvrde da je ubijeno oko 53 650 ruskih vojnika, oboreno 246 aviona i 215 helikoptera te je potopljeno 15 ruskih vojnih brodova, prenosi portal The Kyiv Independent.

 

 


7:40 - Ukrajina je postavila cilj osloboditi sve teritorije koje su okupirale ruske snage nakon što ih je potisnula u brzoj protuofenzivi na sjeveroistoku, rekla je u utorak ukrajinska dužnosnica, a Washington je ocijenio da Ukrajina sada ima zamah u ratu s Rusijom.

U večernjem obraćanju, predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je do sada oslobođeno oko 8000 četvornih kilometara, sve u sjeveroistočnoj regiji Harkiva.

"Stabilizacijske mjere" dovršene su na otprilike polovici tog teritorija, rekao je Zelenskij, "i na oslobođenom području otprilike iste veličine, stabilizacijske mjere još uvijek su u tijeku."

Otkako je Rusija u subotu napustila svoju glavnu utvrdu na sjeveroistoku Ukrajine što je njezin najteži poraz od prvih dana rata, ukrajinske snage ponovno su zauzele desetke gradova u zapanjujućoj promjeni zamaha na bojnom polju. Ruske snage još uvijek kontroliraju oko petinu Ukrajine na jugu i istoku, ali Kijev je sada u ofenzivi na oba područja.

Američka vlada sugerirala je u utorak da bi moglo doći do nove dinamike u ratu u Ukrajini nakon nedavnog niza dramatičnih ukrajinskih vojnih uspjeha protiv okupacijskih ruskih snaga u regiji Harkiv.

"Mislim da je ono što vidite svakako pomak, zamah ukrajinskih oružanih snaga, posebno na sjeveru", rekao je direktor komunikacija Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u utorak u Washingtonu.

Kirby je dodao da će prepustiti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da utvrdi je li doista došlo do prekretnice u sukobu ili nije. Dok je Kirby pazio da izbjegne dojam da govori u ime strane vojske, rekao je da smo svjedoci "svakako na sjeveru da se Rusi evakuiraju, povlače, povlače sa svojih obrambenih položaja".

Ruske snage u povlačenju su ostavile svoje zalihe, rekao je.

"Oni to nazivaju repozicioniranjem, ali sigurno je da su se povukli pred ukrajinskim oružanim snagama koje su očito u napadu", dodao je Kirby, uz upozorenje da Rusija još uvijek ima značajne vojne kapacitete.

Američki predsjednik Joe Biden također je priznao da je teško reći kolika su prekretnica u ratu nedavna ukrajinska napredovanja, naglašavajući da je pred Ukrajinom još dug put. Govoreći na središnjem trgu u Balakliji, ključnom vojnom opskrbnom središtu koje su ukrajinske snage zauzele krajem prošlog tjedna, zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Maljar rekla je da je 150.000 ljudi oslobođeno od ruske vlasti u tom području.

Ukrajinske zastave su bile podignute, a velika se gomila okupila kako bi primila pakete humanitarne pomoći.

"Cilj je osloboditi harkivsku regiju i šire - sve teritorije koje je okupirala Ruska Federacija", rekla je Maljar na putu za Balakliju, koja se nalazi 74 km jugoistočno od Harkiva.

Uz ruske snage pod ukrajinskim pritiskom, njemački kancelar Olaf Scholz razgovarao je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Scholz je u telefonskom razgovoru pozvao Putina da što prije pronađe diplomatsko rješenje temeljeno na prekidu vatre, potpunom povlačenju ruskih snaga i poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, rekao je glasnogovornik njemačke vlade.

Ukrajinsko napredovanje moglo bi se uskoro proširiti na pokrajine Luhansk i Doneck, gdje je Rusija mjesecima koncentrirala svoje snage kako bi proširila teritorij koji drže separatisti od 2014. godine. Ukrajinski guverner Luhanska, Serhij Gaidai, rekao je da su ukrajinske snage već ponovno zauzele grad Liman u Donecku. Identificirao je istočniji grad Svatove u Luhansku  kao vjerojatnu sljedeću bojišnicu.


7:15 - Ivan Fedorov Gradonačelnik okupiranog Melitopolja u regiji Zaporižje, Ivan Fedorov, kazao je da su konvoji ruske vojne opreme iz Melitopolja upućeni daleko na jug, prema Krimu. NJegove riječi prenosi Kyiv Independent, a on kaže da je vojna oprema viđena u selu Čonhar u Hersonskoj regiji, na granici s Krimom.

Vijest nije neovisno potvrđena. Melitopolj je iznimno važna strateška točka pa bi njegovo oslobođenje bilo ogroman poraz za Rusiju.


7:00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako je dosad oslobođeno 8.000 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija. 

- Stabilizacijske mjere dovršene su na otprilike polovici tog teritorija, a na oslobođenom području otprilike iste veličine, stabilizacijske mjere još uvijek traju - rekao je Zelenski. Dodao je i kako je postignut napredak u jačanju međunarodno potpore budućoj sigurnosti Ukrajine. 

VIDEO Ukrajinci sve više napreduju: Stigli na 50 kilometara od granice s Rusijom?

Ključne riječi

Komentara 97

ZU
Zujim
17:45 14.09.2022.

Trupe Kremlja? Jos nikad nisam cuo za tu drzavu Kremlj?!

DU
Deleted user
21:38 14.09.2022.

Nekima ocito nije jasno da unistavanjem infrastrukture,energetskih postrojenja,logistickih cvorova,granatiranjem civilnih objekata i slicnim akcijama ne postizes nista.Nekima ocito isto tako nije jasno da prijetnjama WW3,lazima i slicnim verbalnim primitivizmom postizes jos manje. Kad se to sve zbroji,ispada da si u srzi slabic,koji se napuhava kao zabac i vlastitu nemoc i strah kamuflira agresivnoscu. Povijest je pokazala ipak da si ipak na putu nesto postici. Sto vise ugnjetavas,silujes i pokusavas unistiti jedan narod to je veci otpor tog narod prema tebi,dakle bumerang efekt.

Avatar kastanjer2
kastanjer2
16:27 15.09.2022.

Ovdje bilo najmanje 10 dobrih komentara koji su pobrisani. Ja sam dobio žuti jer mi VL ne dozvoljava staviti komentar koji nekoga vrijeđa, nemam pojma na koji način jer ni jedna pojedina riječ nije bila uvredljiva. Mogu ih sve napisati pojedinačno ali ne mogu u rečenici. Administratori ovdje su bića sa najnižim stupnjem inteligencije na planetu. A sada mi dajte crveni zabranu bar 100 godina, da se nikada više ne vratim ovdje.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije