Provedba ambicioznog plana otvaranja novih radnih mjesta i ostvarivanja gospodarskog rasta s razlogom je prioritet nove Komisije. Prema najnovijim predviđanjima, do kraja ove godine očekuje se nizak gospodarski rast, kako u eurozoni, tako i u cijeloj Europskoj uniji. Oporavak će vjerojatno i dalje biti spor, pa će se i trajno visoka stopa nezaposlenosti sporo snižavati. Konkurentnost Europe u globaliziranom svijetu također se smanjuje.
Moramo djelovati odmah. Kako je kriza državnog duga završila, potreban je novi poticaj usmjeren na ulaganja. Zbog krize je vrijednost ulaganja od 2007., kad je dosegla najveće vrijednosti, pala za 430 milijardi eura, odnosno za 15 posto. U nekim državama članicama taj je pad i veći. Javna i privatna sredstva moramo pametno aktivirati – svaki euro javnog novca mora se iskoristiti za ostvarivanje novih privatnih ulaganja, a bez stvaranja novog javnog duga.
Ta nova ulagačka aktivnost ne može se održati sama. Potrebno je političko djelovanje na svim državnim razinama kako bi se korištenjem svih dostupnih sredstava u području ponude i potražnje ostvario gospodarski rast i otvorila nova radna mjesta. I dalje moramo raditi na strukturnim faktorima koji su uzrok stalnih slabih točaka ukupne potražnje, pogotovo u području ulaganja, i istodobno povećavati našu konkurentnost, iskoristiti mogućnost proizvodnje i pomaknuti granicu produktivnosti u Europi.
Odgovor na trenutačne gospodarske izazove ne može biti usmjeren odozgo prema dolje. U Bruxellesu nitko nema čarobni štapić i rast se ne može ostvariti pritiskom na gumb. Ponovno blagostanje i povjerenje u europskim društvima moći će se ostvariti samo kombinacijom strukturnih, fiskalnih i monetarnih politika – na nacionalnoj razini i na razini EU – i to na integriran način, s ciljem ostvarivanja rasta. Plan ulaganja bit će povezan s tim političkim ciljevima. Europska središnja banka (ESB) već je poduzela brojne važne mjere za ublažavanje monetarne politike i povećanje njezine primjene na šire financijske uvjete. ESB će i dalje imati ključnu ulogu u pružanju potpore ekonomskoj aktivnosti u okviru svojeg mandata i potpuno neovisno.
Plan ulaganja za Europu dobro je utvrđen. Razine ulaganja u EU trenutačno su od 270 milijardi eura do 340 milijardi eura niže normi koje su se u prošlosti pokazale održivima. Dio pada iznosa ulaganja otpada na korekciju prošlih prekomjernih ulaganja (pogotovo u području nekretnina u nekim zemljama), ali prognoza je Komisije za jesen da će zbog niske razine ulaganja i dalje biti otežan ionako spor oporavak EU, pogotovo u eurozoni. Iako je likvidnost općenito dobra, javni i privatni dug i dalje su visoki te ostavljaju malo financijskog manevarskog prostora za mnoge dionike. Istovremeno, velike su potrebe za ulaganjima i mnogim gospodarski izvedivim projektima potrebna su financijska sredstva.
Prava su ulaganja ograničena zbog nesigurnosti i nesklonosti promicatelja projekata rizicima. Potrebno je ostvariti povjerenje u opći gospodarski okvir, poboljšati predvidljivost i jasnoću u donošenju politika i u regulatornim okruženjima, imati povjerenja u potencijal ulagačkih projekata koji se razvijaju, te povećati otpornost na rizike kako bi se potaknula ulaganja i zainteresirali privatni ulagači i promicatelji projekata. To su pitanja kojima se moraju baviti tijela javne vlasti na svim razinama.
Upravo ti instrumenti EU, poput onih iz proračuna EU i u okviru EIB-a kao banke EU, mogu imati jedinstvenu ulogu. Na temelju svega navedenog Europska komisija priprema se s EIB-om za pokretanje trogodišnje inicijative za poticanje ulaganja vrijedne 300 milijardi eura kako bi se privukla prijeko potrebna ulaganja, s otpornošću na rizike u ključnim područjima, kao što je infrastruktura, obrazovanje, istraživanje i inovacije, obnovljivi izvori energije, digitalno gospodarstvo i razvoj malih i srednjih poduzeća. U tom se području moraju podrobno razmotriti regulatorne zapreke koje otežavaju ulaganja te ih po potrebi treba ukinuti. Istovremeno moramo razmišljati na inovativniji način i dodatno olakšati razvoj zajedničkih financijskih instrumenata.
Ta inicijativa treba biti uključena u širu strategiju za provedbu strukturnih reformi kako bi se modernizirala područja kao što su energetika, telekomunikacije i digitalno gospodarstvo, uz ambiciozan plan za jedinstveno tržište i mjere za stvaranje unije tržišta kapitala s novim prilikama za gospodarski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Nadalje, mora biti dovoljno fleksibilna da bi mogla zadovoljiti potrebe različitih sektora i regija. Na kraju, ali ne i manje važno, odgovornim fiskalnim politikama prilagođenima različitim državama treba se poduprijeti gospodarski oporavak i steći povjerenje potrebno za ulaganje u uspješnu budućnost u Europskoj uniji.
>> Milanović o puštanju Šešelja: Učinili smo sve što smo mogli
