MOSTAR Nemoguće, žalosno, nečuveno, tim su riječima Hrvati u
Hercegovini i Bosni jednoglasno dočekali izricanje oslobađajuće presude
Seferu Haliloviću, nekadašnjem zapovjedniku Armije BiH, protiv kojeg je
Haaški sud vodio sudski proces u slučaju ubojstva hrvatskih civila u
hercegovačkim selima Grabovica i Uzdol.
Oslobađajuća presuda najbolnije je proživljena među preživjelim
stanovnicima Grabovice, koji 12 godina poslije masakra neuspješno
tragaju za tijelima ubijenih i masakriranih članova obitelji. Odluka
Raspravnog vijeća Haaškog suda iznenađujuće je primljena i u Sarajevu,
gdje je većina bošnjačkog stanovništva, s obzirom na optužnicu koja mu
se prepisuje, bila iznenađena odlukom Suda u Haagu. Iznenađenja,
ako je suditi po njihovim izjavama, jedino nije bilo u odvjetničkim
krugovima koji su neko vrijeme bili angažirani na Halilovićevoj obrani.
Ja sam očekivao takvu odluku prvi je komentar odvjetnika
Faruka Balijagića, koji je na početku bio Halilovićev branitelj. On je,
kako kaže, još u svibnju 2002. godine od glavne tužiteljice Carle del
Ponte tražio poništenje optužnice protiv njegova klijenta, jer su ga
prikupljeni dokazi i dokumentacija amnestirali od odgovornosti za
zločine nad hrvatskim civilima.
U inkriminiranom razdoblju u kojem se genocid nad Hrvatima
dogodio Sefer Halilović nije zapovijedao vojnim postrojbama Armije BiH
nego su to radili zapovjednici armijskih korpusa i zapovjednik Glavnog
štaba Armije BiH. Budući da je Sefeer Halilović nakon ubojstva
hrvatskih civila proveo istragu na terenu i o tome obavijestio
zapovjedništvo Armije BiH i Ministarstvo unutrašnjih poslova, oni su
bili dužni sankcionirati počinitelje ističe odvjetnik Balijagić.
Kako stvari stoje s pravnog aspekta, za zločin u Grabovici i Uzdolu po
zapovjednoj odgovornosti odgovarat će general Rasim Delić, koji je u to
vrijeme bio zapovjednik Glavnog stožera Armije BiH. Optužnica bi se
mogla proširiti i na Bakira Alispahića, ratnog ministra MUP-a RBiH, jer
nije proveo istragu, a postoje dokazi da su i pripadnici policije
sudjelovali u navedenom zločinu. Halilović je još 2001. godine tvrdio
da su u operaciji "Neretva 93" jedinice Armije BiH počinile zločine nad
stanovnicima sela Grabovica i Uzdol, ali je odgovornost za masakr, uz
Rasima Delića, prebacio na Aliju Izetbegovića, Bakira Alispahića,
tadašnjeg ministra MUP-a RBiH.
Oslobađajuća presuda poznavateljima haaških prilika mogla se
predvidjeti prije tjedan dana. Tada je Haaško tužiteljstvo od
Raspravnog vijeća Suda zatražilo da se protiv generala Rasima Delića
optužnica dopuni novim djelima ubojstava i okrutnog postupanja koja su
pripadnici Armije BiH počinili nad civilima hrvatske nacionalnosti i
zarobljenim pripadnicima HVO-a u hercegovačkim selima Doljani,
Grabovica, Uzdol i općini Bugojno. U prijedlogu izmijenjene optužnice
tužiteljstvo zaključuje da su u napadu na selo Doljani pripadnici 44.
brdske brigade ubili više civila. Optužnica sadrži konkretni opis
zločina gdje se spominje brutalno ubojstvo 16-godišnjeg Igora Lebe,
kojem su pripadnici Armije BiH pucali u nogu, a zatim sprječavali
prisutne da mu pomognu.
Spominje se maskar nad psihički poremećenim Martinom Ripićem, kojeg je
sin pronašao na terasi obiteljske kuće, s vratom "prerezanim od uha do
uha". Ostali preživjeli stanovnici Doljana, navodi se u proširenoj
optužnici tužiteljstva, zarobljeni su ili protjerani. Kako stvari
stoje, optužnica za ratni zločin nad Hrvatima u sjevernoj Hercegovini,
uz generala Rasima Delića, proširit će se na ministra MUP-a RBiH Bakira
Alispahića, zapovjednika 9. brdske brigade Armije BiH Ramiza Delalića
Ćelu, zloglasnog zapovjednika Posebne postrojbe Armije BiH Zulfikara
Ališpage zvanog Zuka, koji, kako doznajemo, ima kafić u Sarajevu, i još
nekoliko odgovornih bošnjačkih zapovjednika iz tzv. srednjeg
zapovjednog ranga. Haaško tužiteljstvo predmete je, osim u slučaju
Rasima Delića, uputilo Posebnom odjelu za ratne zločine Suda BiH.
Deliću se pripisuje i krivnja za sudbinu 22 zarobljena pripadnika HVO-a
koji su odvedeni iz zatvora u Bugojnu prema Ravnom Rostovu. Jedan
zarobljenik uspio je pobjeći, jedno tijelo je pronađeno, a ostali se
smatraju mrtvima, stoji u prijedlogu izmijenjene optužnice. Za sve
zločine iz postojeće i izmijenjene optužnice Delić se tereti po načelu
zapovjedne odgovornosti; jer je znao za njih, ali je propustio provesti
istragu i kazniti počinitelje. Nova optužnica stupit će na snagu ako je
potvrdi Pretresno vijeće.
Tko će biti okrivljen za zločine nad Hrvatima nakon jučerašnjeg oslobađanja generala Sefera Halilovića