To što i danas imam obrt u Radićevoj ulici, na istome mjestu gdje ga je i moj otac osnovao 1955., više govori o tome koliko sam uporan i tvrdoglav, nego o tome da u ovom poslu danas ima neke računice ili velike zarade – kaže Darko Šporčić, vlasnik obrta u središtu Karlovca koji je, uz Cerovečkog u Zagrebu, jedini izučeni kišobranar u Hrvatskoj.
Duga lista davanja
Kako znaju reći njegovi dugogodišnji mušterije, on je jedan od rijetkih koji “rade s rukama”, koji sam šiva kožne ili torbe od skaja, remene, rukavice, novčanike, a zna napraviti i kišobran. No, to danas, kaže, više nije isplativo, više ne postoje ni dijelovi koje se može kupiti pa ih, uglavnom, popravlja. Jedna ga je gospođa zamolila da “pokrpa” najdražu kćerinu lutku kojoj je otpala glava, a nije znala kome se drugome obratiti za pomoć.
– Radim sve i svašta pa i razne vrste popravaka. Zna se dogoditi da mi na popravak dođe i pokoja brendirana torba pa sve do kineskog kišobrana koji vlasnik želi popraviti. Nažalost, živimo od danas do sutra, uglavnom od popravaka, iako imamo i ručno rađene torbe i ostalu galanteriju. No, cijenom, ali ni lokacijom ne mogu se nositi s trgovačkim lancima. Potpuno je razumljivo da svatko gleda da prođe što jeftinije u vrijeme kada je velik dio ljudi bez posla, a i oni koji rade imaju male plaće. Duga je lista davanja koja obrtnik mora platiti, a taj je novac danas teško zaraditi. Jedino što me spašava je činjenica da sam u vlastitom prostoru. Da moram plaćati još i najam, vjerojatno više ne bih radio – kaže nam Šporčić.
Visoka cijena najma
Darko Stanković, predsjednik Obrtničke komore Karlovačke županije, također tvrdi da je jedan od glavnih razloga što je središte grada ostalo bez obrtnika, visoka cijena najma.
– U sprezi s Gradom i Turističkom zajednicom valjalo bi osmisliti projekt kojim bi se povezalo Radićevu, Korzo i gradsko kupalište. Treba prodavati priču o centru grada, urediti ga, a tek onda možemo očekivati da će se u Zvijezdu vratiti ljudi i obrtnici – smatra Darko Stanković.
>>Jedini hrvatski obrt koji je emigrirao u Aziju
>>Posljednji užar u Hrvatskoj živi od proizvodnje sportskih mreža
