Čekam i nadam se da će kiše stati i zemlja se prosušiti kako bih posijao kukuruz, ali evo rokovi su na izmaku, a sjeme nije u zemlji. Bojim se da će se to osjetiti na smanjenom prinosu – kaže Mato Markobašić iz Rokovaca, kod Vinkovaca, koji svoju zemlju obilazi s kišobranom i čeka povoljno vrijeme da sa traktorom i sijačicom uđe u njivu.
Kasne sorte, manji urod
Za svoje potrebe obrađuje četiri hektara zemlje i sije stočni ječam, djetelinu te kukuruz jer se bavi uzgojem junadi, a ima i nešto svinja. – Optimalni rok za sjetvu kukuruza je 25. travnja, a prošle godine sam ga sijao 16. travnja i dobro je rodio. Sada je zemlja previše vlažna i hladna i sjeme se ne bi primilo sve i da ga zasijemo. Kada bi kiša stala za dva sunčana dana zemlja bi se prosušila i mogli bi u sjetvu – kaže Markobašić, dodajući kako će se kašnjenje sjetve odraziti na kvalitetu i urod.
Kasne sorte su, pojašnjava, manje rodne pa se može očekivati i nestašica kukuruza, a to znači i da će mu cijena biti visoka.
Nema katastrofe
Darko Juzbašić iz županijskog Upravnog odjela za poljoprivredu kaže da se unatoč čestim prekidima sjetve zbog kiše, još ne može govoriti o velikom kašnjenju koje bi se moglo odraziti na urod, a posebice ne o katastrofi jer se sve stigne nadoknaditi.
– Ako se sjetva obavi u idućih desetak dana, a nadamo se da će biti lijepih dana, bit će sve u redu jer 25. travanj je idealni rok pa nekoliko dana prije ili kasnije neće ugroziti sjetvu. Polovica sjetve kukuruza u našoj županiji je obavljena, i to na površinama poljoprivrednih poduzeća, a nezasijane su ostale površine manjih ratara, one u depresiji ili gdje je podvodno tlo pa se mora čekati da se zemlja prosuši – kaže Juzbašić.
