Građani BiH imaju gotovo pet puta manju kupovnu moć od europskoga
prosjeka. Prema istraživanju njemačkog instituta “GfK Group”, jedne od
vodećih svjetskih institucija za istraživanje tržišta, godišnja kupovna
moć građanina BiH je 2325 KM, što BiH svrstava na 36. mjesto u Europi.
Manju kupovnu moć imaju samo građani Bjelorusije, Ukrajine, Albanije,
Makedonije i Moldavije. Građani Hrvatske, primjerice, imaju godišnju
kupovnu moć u visini 4763 eura, što je dvaput više od BiH, a Srbija
3080 eura.
Kupovna moć
Kupovna je moć zapravo neto godišnji dohodak po stanovniku, uključujući
i davanja države, a najviše ovisi o sposobnosti gospodarstva neke
zemlje da proizvodi robe i usluge. Prema podacima Instituta “GfK
Group”, prošle godine kupovna moć stanovnika BiH bila je 2033 eura, što
je gotovo tristo eura manje od ovogodišnje. Može li BiH nastaviti s
tako važnom stopom rasta kupovne moći i tako se približiti barem
prosjeku tranzicijskih zemalja? Analitičari će reći da bi BiH trebao
imati dvoznamenkastu stopu gospodarskoga rasta ako za nekoliko godina
želi postići veći rast BDP-a, a time i kupovne moći svojih građana.
Premijer FBiH Branković izjavio je kako FBiH ima BDP per capita 5800
KM, da je prosječna plaća oko 740 KM (773 KM prema statističarima), a
prosječna mirovina je oko 340 KM.
Plaće i mirovine
Dodat će da je u FBiH zaposleno novih 90.000 djelatnika te da je stopa
nazaposlenosti pala na 23 posto. Analize govore da će ovogodišnja stopa
gospodarskoga rasta biti 5,5 posto, a da sljedeće godine, zbog utjecaja
globalne krize, neće prelaziti pet posto. Veća stopa zaposlenosti, rast
plaća i mirovina bi u načelu trebali podići prosječnu kupovnu moć
stanovništva, ali je poznato da su trećina plaćevne moći stanovništva
BiH – krediti. Građani će do kredita dolaziti sve teže, kamate su sve
veće, pa bi ukupna plaćevna moć stanovništva mogla stagnirati, a time i
ukupna potrošnja.
FINANCIJSKA KRIZA Posljedice će se uskoro pokazati i na kupovnoj moći
