Britanski ekonomist John Williamson, tvorac seta pravila za liberalizaciju zatvorenih ekonomija pod imenom Washingtonski konsenzus koji je prema nekima utjecao i na Hrvatsku nakon izlaska iz komunizma, umro je prošle nedjelje u 84. godini, a u javnost je vijest dospjela prekjučer. Samo osam dana prije njega umro je i Kanađanin Robert Mundell (88), ekonomist i nobelovac kojeg se smatra ocem eura. U kratkom periodu tako su svijet napustila dvojica ekonomista čije su teorije utjecale na hrvatsku stvarnost.
Washingtonski konsenzus
Williamson je svoj Washingtonski konsenzus osmislio u 1980-ima kako bi pomogao latinoameričkim zemljama da počnu vraćati dugove. Kreirao je program od deset točaka koji je sažeo u krilaticu “makroekonomska stabilnost, tržišna ekonomija, i otvorenost prema svijetu”. Zalagao se protiv subvencija industriji, ali je podržavao ulaganje u zdravstvo i obrazovanje, kao i otvorenost prema kapitalu i stranim investicijama. Također je preporučivao i privatizacije. Njegov program poslije je primijenjen u postkomunističkim državama u Europi, tako i u Hrvatskoj.
Već u ranim 2000-ima govorio je da je Washingtonski konsenzus postao oštećen brend, a mnogi su ga ekonomisti, posebno na ljevici, kritizirali da je pridonio rastu nejednakosti u svijetu. I neki hrvatski ekonomisti vjerovali su da je Hrvatska pretjerano revno slijedila njegove savjete. Ekonomist Velimir Šonje ipak smatra da je utjecaj Williamsona na hrvatsku ekonomiju prenaglašen.
– Valja imati na umu da je i on sam tvrdio da Washingtonski konsenzus nije zamislio kao čvrsto i univerzalno načelo koje vrijedi za srednjoistočnu Europu. To je bio sažetak njegovih spoznaja na temelju rada u Latinskoj Americi nekoliko godina prije – naglašava nam.
Osam dana prije isto je tako svijet napustio i Robert Mundell, koji je na Hrvatsku najsnažnije utjecao svojim pionirskim radom na temi optimalnih valutnih područja, koja je znatno pomogla stvaranju europske valute zbog čega je i prozvan “ocem eura”. Moguću
zajedničku europsku valutu usput je spomenuo u članku još 1961. godine.
Posjećivao Hrvatsku u ratu
Mundell je posljednje godine života udobno živio u Italiji, a pri dodjeli Nobelove nagrade 1999. Hrvatska narodna banka istaknula je da je imao odličan odnos s Hrvatskom, uključujući i njegov “dolazak na Dubrovačku konferenciju 1995. godine, dok su na dubrovački aerodrom još padale granate”. Šonje nam pojašnjava da je uloga Mundella bila vrlo važna u 1950-ima i 1960-ima kada je dominirala
doktrina zatvorene ekonomije.
– Tada nitko nije previše razmišljao o tečajevima, međunarodnim tokovima kapitala, platnoj bilanci, a on je napravio teoriju optimalnih valutnih područja i poslije na vrlo artikuliran način pokazao kako funkcionira čitava međunarodna ekonomija. To je ono što zovemo međunarodnom makroekonomskom analizom. U makroekonomiji je to možda najvažniji doprinos u prošlom stoljeću nakon Johna Maynarda Keynesa – naglašava Šonje
Napravio je sve da otvori novi prostor za multinacionalne kompanije. Njihov je opstanak je uvjetovan osvajanjem novih tržišta sirovina i potrošača. Nerazvijene su zemlje njihova idealna meta.