Iako neki tvrde da u Hrvatskoj ne prevladava poduzetnička klima te da su uvjeti razvoja poslovanja suviše nepovoljni, mladi iz ove priče uspješno razbijaju ovaj mit. S ciljem promicanja poduzetničkih prilika, društvenih inovacija, umrežavanja te međusobne pomoći pri razvoju osobnih vještina za zapošljavanje i osobni napredak, ekipa iz Hrvatskog ureda za kreativnost i inovacije (HUKI) već sedmu godinu zaredom neumorno aktivira mlade diljem Hrvatske kroz više od 20 projekata godišnje.
Suradnja s mnogobrojnim poduzećima i institucija učinila je projekte s HUKI potpisom prepoznatljivima u cijeloj regiji. Jedan od njih prepoznalo je i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj koji je odlučio postati pokrovitelj HUKI-jeve višednevne konferencije za mlade LEAP Summit. Tu je i suradnja s UNICEF-ovim uredom u Hrvatskoj kroz platformu ZABUM - Za budućnost mladih koja provodi cjelogodišnje programe namijenjene srednjoškolcima, a tu je i provođenje međunarodnog Social Impact Award programa za poticanje poduzetništva te platforma za ideje vrijedne širenja TEDxZagreb.
Promicanje društvenog poduzetništva
- Misija organizacije je stvori lidere koji će se aktivno uključiti u društvo i rješavati aktualne probleme u svojim zajednicama. Kroz više od 20 projekata godišnje direktno uključujemo preko 10.000 direktnih korisnika, a suradnju ostvarujemo s preko 80 partnera i sponzora - govori na početku razgovora 26-godišnji Kristijan Margetić, projektni asistent neprofitne organizacije koja se posvetila razvoju društvenog poduzetništva među mladima kroz dvogodišnji projekt “Fair share model razvoja društvenog poduzetništva među mladima” sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020 te ukupna vrijednost projekta iznosi 627.613,76 kn
- Glavni cilj projekta je osposobiti 20 nezaposlenih članova udruge s praktičnim znanjima o društvenom poduzetništvu uz podupiranje poslovanja novih i postojećih društvenih poduzetnika te povećanje vidljivosti tog modela - pojašnjava Kristijan i osvrće se na fair share model kojim se podrazumijeva da su osnivači, zaposlenici, korisnici te ulagači ravnopravni partneri jer doprinose stvaranju bogatstva društvenog poduzeća. S tim modelom upravo oni stječu pravo za pravedni udio u raspodjeli dobiti, sudjelovanje u odlučivanju te društvenoj reviziji, odnosno uključivanju ostalih zainteresiranih dionika u procese odlučivanja. Kako to izgleda u HUKI-ju?
Otkako je osnovan kao udruga 2015. godine, Hrvatski ured za kreativnost i inovacije implementira osnovne koncepte fair share modela. S godinama i rastom udruge koja danas ima sedam zaposlenih, postalo je vidljivo da se na taj način zaposlenicima i članovima daje prilika za rast i izgradnju poslovanja u skladu s misijom i vizijom, ali ne staju samo na tome.
Radionice po cijeloj Hrvatskoj
- U sklopu projekta te projektne aktivnosti širenja koncepta društvenog poduzetništva u Hrvatskoj provodimo jednodnevne interaktivne radionice, a iste organiziramo u suradnji s drugim udrugama. Do sada smo održali šest radionica, a cilj ih je održati barem deset u različitim dijelovima Hrvatske. Na samim radionicama kroz interaktivan program upoznajemo sudionike s pojmom društvenog poduzetništva te primjerima dobre prakse u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj. Jedan od zanimljivijih dijelova radionice je interaktivni dio u kojem sudionici moraju osmisliti vlastitu poduzetničku ideju ili pak nadograditi postojeću prema načelima društvenog poduzetništva – kaže Kristijan, a njegova kolegica iz udruge, voditeljica projekata Blanka Hlad, dijeli svoje dojmove s radionica koje provode.
– Uvijek me pozitivno iznenadi s kolikom lakoćom prihvaćaju ideju društvenog poduzetništva i shvaćaju kako cilj poduzetništva ne mora biti samo stjecanje materijalnih dobara, već da vlastitom inicijativom, idejama i uključivanjem dodatnih elemenata poput brige o okolišu i podrške marginaliziranim društvenim skupinama mogu doprinijeti konstruktivnim promjenama u svojoj lokalnoj zajednici, ali i šire – kaže nam.
– Riječ je o jednom mnogo širem procesu koji nije usredotočen samo na par pojedinaca koji se nalaze na čelu poduzeća ili bilo kojeg drugog oblika poduzetničkog sustava, već na dobrobit od koje koristi naposljetku ima mnogo veći krug ljudi – prepričava u nastavku Blanka koja je inače iskusna kao voditeljica različitih radionica u udruzi.
Stanje u Hrvatskoj i svijetu
U Hrvatskoj društveno poduzetništvo još uvijek nije doseglo razinu razvoja koja je vidljiva u zapadnoeuropskim državama te SAD-u, ali smo na dobrome tragu, kažu nam iz HUKI-ja. Zasad su tu pozivi za projekte financirani iz Europskog socijalnog fonda, ali njihovo mišljenje kako se to treba razvijati ide u drugačijem smjeru.
– Potrebno je raditi na demistficiranju društvenog poduzetništva. Sami pojam „društveno“ vrlo često u javnosti izaziva negativnu konotaciju da je usluga ili proizvod proizveden od strane takvog poduzeća besplatno ili pak izrađeno u sklopu kakvog humanitarnog rada. Navedena je pojava još češća u slučaju kada se društveno poduzetništvo naziva socijalnim poduzetništvom. Nedefinirani i praktički nepostojeći zakonodavni okvir je također jedna od stvari koja ne doprinosi razvoju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj – smatraju Kristijan i Blanka navodeći kako je glavna razlika između društvenog i klasičnog poduzetništva društvena komponenta koja se očituje u reinvesticiji dobiti poduzeća, minimalno tri četvrtine, u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.
– U praksi se najčešće radi o poduzećima koja ulažu natrag u zajednicu, ali isto tako je vrlo česti oblik investicije i investicija u jačanje kapaciteta zaposlenika. Zajednica društvenih poduzetnika svakim danom sve jača te brojne inicijative poput sajmova društvenih poduzetnika ili pak platformi poput platforme drustveno-poduzetnistvo.eu koja sadrži popis društvenih poduzetnika Hrvatske – otkriva nam dvojac i za kraj otkrivaju kako je HUKI svoje dugoročne strateške planove podredio društveno poduzetničkoj djelatnosti, s ciljem da projekte koje provode za klijente budu održivi i ekološki neutralni.
