Ptice su suptilno sveprisutne u našem životu. Da bi svakim danom bile među nama, netko se mora za njih brinuti u slučaju bolesti ili ozljede. Zato smo pronašli ljude koji se time bave i prošetali oporavilištem za divlje životinje u Osijeku.
„S oporavilištem smo započeli još 2017. godine, kada smo dobili odobrenje za skrb o strogo zaštićenim životinjama Republike Hrvatske. Pomažemo onim životinjama koje se nađu iscrpljene, ozlijeđene ili otrovane, a svrha je njihov oporavak.“, govori nam zoologinja Tatjana Šalika Todorović. Kranji cilj je, kaže, vratiti životinju u prirodu i priuštiti joj normalan život. Osim ozlijeđenih životinja, u oporavilište primaju i životinje koje su žrtve šverca.
„Osim za vrste ptica, naše oporavilište specijalizirano je i za zvijeri te neotrovne zmije.“, dodaje Todorović. Budući da ovaj posao zvuči poprilično egzotično i takve životinje se čine teško dostupnima, upitali smo zoologinju kako uopće dolaze do takvih vrsta te kako ih zbrinjavaju.
„Do životinja dolazimo isključivo zahvaljujući dobrim ljudima. To je nešto što morate raditi s ljubavlju. Ljudi nam dojave svaku divlju životinju koju susretnu, a treba pomoć. Mi im uglavnom kažemo kako s takvom životinjom treba postupati dok mi ne dođemo.“, objašnjava nam.
Cijeli zoološki vrt ujedinjen u djelatnosti
Bez suradnje dobrih ljudi, ali i ujedinjenja cijelog zoološkog vrta, ova djelatnost ne bi bila moguća. Mnoge životinje iscrpljuju stalne klimatske promjene, a oporavak može trajati i do mjesec dana.
„Uslijed naglih klimatskih promjena, poneke ptice znaju stradati i postati iscrpljene, jer je za njih u prirodi nestane hrane. Takve životinje zaprimimo, dajemo im vitamine i napravimo kompletni tretman životinje. Oporavak može trajati od dva tjedna do mjesec dana, ovisno o vrsti nedaće u kojoj se životinja našla.“, opisuje nam i dodaje da se oporavak zna početi događati već nakon prvog obroka i toplog skloništa.
„U procesu oporavka trudimo ih se stavljati u volijere. To su naprave koje pticama pomažu da ponovno samostalno polete. Najidealnije je životinju vratiti na mjesto gdje je i pronađena, a ako je nađena u gradu, onda ih puštamo u posebno uređena polja bez ljudi u sklopu zoološkog vrta u kojem se jako dobro snalaze.“, opisuje nam Todorović. Kaže, prije samog puštanja, ptice je potrebno prstenovati.
„Prsten nam omogućuje da pratimo oporavljenu pticu i dobijemo povratnu informaciju za slučaj da se ponovno ozljedi ili je ponovno pronađemo. Putem prstena možemo vidjeti u kojim je oporavilištima bila i što se s njom događalo.“, tvrdi.
Tako se dogodila poprilično zanimljiva priča susreta ptice koja je dovedena u oporavilište, a prstenovana je čak u Budimpešti. Prstenovanje vrše za to ovlaštene osobe, kako bi sva oporavilišta u svijetu mogla zajedno surađivati u kvalitetnom oporavku životinja.
Ljudi u neznanju često odmognu
Jedan od velikih problema s kojim se susreću, kaže nam Todorović, je neznanje. U želji da pomognu pticama, ljudi često pogriješe i naprave štetu životinji.
„Najbolji primjer za to su poletarci. To su male ptice koje se tek uče letjeti. Često se na tom putu iscrpe pa padnu. Ljudi misle da im tada treba pomoć, a zapravo ih se ne smije dirati. Oko poletaraca su uvijek njihovi roditelji koji brinu za njih i sigurno će doći.“, upozorava. Važno je napomenuti da ako zaista želimo pomoći ozlijeđenoj ptici, kavezi nikako ne dolaze u obzir.
„U strahu će si ptica u kavezu ozlijediti krila jer će se pokušati braniti. Najbolje je da preko divlje ptice bacite deku, jer nakon što izgubi vid, ona će se umiriti. Zadržavanje divlje ptice također ne dolazi u obzir jer te životinje nisu predviđene za kuću i kaveze. Od stresa i anksioznosti bi vrlo brzo uginule.“, pojašnjava nam Todorović.
„Najveće je veselje povratak u prirodu“
Iako je kroz njihove ruke prošlo stotine unesrećenih životinja, pokušavaju se što manje za njih vezati. Prioritet im je povratak životinje u njezino prirodno stanište.
„Iz tog razloga smanjujemo kontakt s ljudima. Ne vežemo se uz životinje, jer nam je najveće veselje njihov povratak u prirodu. U tome nam je uvelike pomogao projekt Europske Unije putem kojeg ćemo proširiti djelatnost oporavilišta i nabaviti modernu opremu za poboljšanje usluge, ali i edukativne svrhe.“, kazala je Todorović.
85 posto financijskih sredstava za poboljšanje usluge financirano je iz fondova Europske unije, a time će se napraviti moderan kompleks u oporavilištu.
„Kompleks će se nalaziti u zoološkom vrtu, ali neće biti za posjetitelje, jer oporavak takvih životinja zahtjeva mir. Potrebno je što manje kontakta s ljudima za uspješan povratak u prirodu. Zato ćemo u sklopu projekta izgraditi funkcionalni objekt za izolaciju, unutar kojeg je i veterinarska ambulanta.“, pojasnila je. Kompleks će se širiti na čak 200 kvadratnih metara, te će imati sve potrebne prostorije i alate za potpun oporavak životinja.
Za cijelu priču zaslužno komunalno poduzeće
Ova hvale vrijedna priča potekla je iz komunalnog poduzeća Unikom, a više o samom projektu pitali smo voditeljicu Nadu Kožul.
„Cilj nam je s projektom ići i po obrazovnim ustanovama učiti djecu i mlade o skrbi životinja, kako postupati, kako prići i pripremiti buduće naraštaje na pravilnu reakciju ako se susretnu s ugroženom životinjom.“, govori nam Kožul. Ovaj plemeniti posao nije jedina djelatnost Unikom komunalnog poduzeća. Bave se odvozom i zbrinjavanjem komunalnog otpada, održavanjem zelenih površina u gradu Osijeku te kulturnih znamenitosti i prometnica.
„Jedno smo od rijetkih poduzeća koje po pitanju zaštite okoliša ima puni paket usluge. Od javnog otpada do brige o životinjama, čime se posebno ističemo.“, zaključila je Kožul.
Sadržaj omogućio Unikom.
