U posljednje vrijeme diljem Hrvatske niknulo je mnogo takozvanih urbanih vrtova na javnim zemljištima. Najpoznatiji primjer su Čudesni vrtovi u varaždinskom prigradskom naselju Biškupcu na kojima vrtlari 105 vrtlara. Projekt je osmislila i vodi varaždinska udruga Gredica, a zemljište na kojem su vrtovi dobili su na korištenje od grada Varaždina na pet godina. Udrugari smatraju kako bi lokaciju vrta ipak trebalo zaštititi, kako jednog dana tamo ne bi bila sagrađena zgrada, a vrtlari izbačeni.
– Zasad se ne bojimo jer nam gospodarska kriza ide u prilog, ali nastojimo u razgovorima s gradskim čelništvom i urbanističkom strukom otvoriti pitanje uvrštavanja društvenih vrtova u prostorne planove. Postoje razni modeli širom svijeta pa tako i rješenja gdje su urbani vrtovi jednako važan dio gradskog zelenila kao i ostale zelene površine. To je zapravo tema za nacionalnu razinu jer urbanističke smjernice postavlja ministarstvo – kazao je Goran Štimec iz varaždinske udruge Gredica.
Štimec smatra i kako se polako mora početi mijenjati i svijest o društvenim vrtovima.
– Društveni vrtovi nisu nešto što se gura na rub grada i pomiče za koji kilometar svakih desetak godina. Naš mentalitet na neki način robuje shvaćanju urbanog zemljišta kao isključivo građevinskog, zbog njegove visoke tržišne vrijednosti. Ponekad se čak pitam bi li u današnje doba bilo moguće podići naš gradski park, jer bi naš današnji mentalitet tu lokaciju vidio isključivo kao građevinski potencijal – zaključuje Štimec.
>>Zelene oaze na balkonima ili u stanu dobra su toplinska izolacija
