Samo deset dana nakon što je preuzela Europsku komisiju, Ursula von der Leyen jučer je iznijela plan o tome kako misli Europu do 2050. godine učiniti klimatski neutralnim kontinentom i potpuno promijeniti strategiju gospodarskog rasta EU tako što će klimatsku i ekološku krizu pretvoriti u šansu za prelazak na zelenu ekonomiju. Ukratko, predstavila je plan za totalnu “ekologizaciju gospodarstva” u EU.
Poput osvajanja Mjeseca
Dokument nazvan Europskim zelenim planom, ili Green Deal na engleskom, predviđa donošenje novog europskog zakona o klimi, koji će propisati daleko ambicioznije ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova, ali predviđa i preobrazbu svih instrumenata politike Europske unije, od fondova do banaka, kako bi se sve snage usmjerile na tranziciju prema zelenoj ekonomiji.
Europski pučani usporedili su taj plan sa slanjem čovjeka na Mjesec: to je, kažu, ambiciozan i izazovan projekt koji treba okupiti sve najbolje u Europi kako bi se stvorio novi potencijal za gospodarski rast na zdravijim, ekološki čišćim, osnovama, i kako bi se ostatak svijeta inspirirao i slijedio Europu na tom putu.
– Preobrazit ćemo naš način života i rada, proizvodnje i potrošnje, kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili – rekla je Ursula von der Leyen predstavljajući plan u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
– Ova će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. Naša je odgovornost osigurati da ta tranzicija bude pravedna i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren – dodao je i izvršni potpredsjednik EK Frans Timmermans. U tu svrhu planira se osnovati novi fond, nazvan Mehanizam za pravednu tranziciju, koji će financijski pomagati stanovnike, radnike i poduzeća u onim regijama u kojima se gospodarske aktivnosti oslanjaju na fosilna goriva i gdje se očekuju gašenja industrije s visokim emisijama ugljika. U kombinaciji proračunskog EU novca i privatnog financiranja koje se želi privući, taj mehanizam mogao bi imati oko 100 milijardi eura za podijeliti.
Zemlje poput Poljske, Češke i Mađarske, koje zasad odbijaju prihvatiti ideju o klimatskoj neutralnosti EU do 2050., u velikoj se mjeri oslanjaju na termoelektrane na ugljen i strahuju da će zelena tranzicija uništiti njihovu industriju i poskupiti energente.
Bez zagađenja do 2050.
Europska unija već sada postiže dobre rezultate u smanjenju emisija stakleničkih plinova uz istodobno održavanje gospodarskog rasta, pa tako Komisija navodi da su emisije 2018. bile za 23 posto niže nego 1990. godine dok je BDP čitave EU porastao za 61 posto. Posljednje na što se EU obvezala je da će do 2030. smanjiti svoje emisije za 40 posto u odnosu na 1990. godinu. No, suočeni s klimatskom krizom, apelima ne samo udruga za zaštitu okoliša nego i mladih prosvjednika na ulicama koji traže akciju, u EU sada zaključuju da treba napraviti puno više.
I da treba iskoristiti ovu krizu za prelazak u novu, zelenu ekonomiju, u kojoj će EU biti globalni lider upravo zato što na taj “Mjesec” stiže prva – ako zaista postane prvi klimatski neutralan kontinent, što znači da emisije stakleničkih plinova svede na minimum, a one emisije koje se događaju neutralizira drugim mjerama kojima se štiti klima.
Jedna od ideja zelenog plana je da se revidira sustav trgovanja emisijama za sektor energetike i industrijskih postrojenja, te da se možda i proširi na emisije iz cestovnog prometa ili održavanja i gradnje zgrada. Ti sektori su, uz poljoprivredu, odgovorni za velik dio emisija stakleničkih plinova.
Predsjednica Europske komisije jučer je iznijela samo plan aktivnosti, koje tek trebaju uslijediti u 2020. godine i kasnije, ali prva prilika za izjašnjavanje država članica o ambicioznoj ideji klimatski neutralnog kontinenta bit će već danas i sutra: na sastanku Europskog vijeća premijeri i predsjednici 28 država članica EU raspravljat će o tome, i složiti se o 2050. kao roku za postizanje tog cilja – ako Poljska, Mađarska ili Češka ne ulože veto.
"U tu svrhu planira se osnovati novi fond, nazvan Mehanizam za pravednu tranziciju, koji će financijski pomagati stanovnike, radnike i poduzeća u onim regijama u kojima se gospodarske aktivnosti oslanjaju na fosilna goriva i gdje se očekuju gašenja industrije s visokim emisijama ugljika. " Pojednostavljeno, gospodarstvo EU će pasti u recesiju, a stanovništvo u siromaštvo.