Josipa Rimac, nekadašnja kninska kraljica i bivša HDZ-ova državna tajnica u Ministarstvu uprave, našla se u novim problemima.
Jer USKOK je ponovo protiv nje proširio istragu, a osim protiv nje, istraga je proširena i protiv Milenka Bašića i Krunoslava Jakupčića.
Obojica su s njom inicijalno osumnjičena u aferi Vjetroelektrane, a istraga protiv svih njih je pokrenuta u svibnju 2020. Istraga protiv Josipe Rimac proširivana je u još dva navrata, u kolovozu 2020. i travnju 2021. Najnovijim proširenjem Josipa Rimac, Bašić, koji je inače vlasnik Lagera Bašić te Jakupčić koji je bio na čelu Hrvatskih šuma, sumnjiče se za trgovanje utjecajem, davanje mita za trgovanje utjecajem i zloporabu položaja i ovlasti.
USKOK Josipu Rimac sumnjiči da je od veljače 2019. do 29. svibnja 2020. koristila svoj društveni utjecaj koji je stekla kao dugogodišnja gradonačelnica Knina te činjenicu da je bila zastupnica u Hrvatskom saboru kako bi pogodovala Bašićevoj tvrtki.
Radila je to, sumnjiči je USKOK, prema njihovom ranijem dogovoru, gdje je ona njemu obećala pomoći, a on je njoj za uzvrat davao, kako tvrdi USKOK, najmanje 40.000 kuna mjesečno. Sumnjiči ju se da je Bašićevoj tvrtki omogućila da nastavi s radovima na izgradnji vjetroelektrane Krš-Pađene usprkos neriješenim imovinsko - pravnim odnosima na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske.
Učinila je to, iako su kako tvrdi USKOK, Hrvatske šume već bile upozorile Bašiću tvrtku da prekine s pripremnim radovima koji su započeli prije sklapanja Ugovora o osnivanju prava dužnosti. Nadalje, Josipa Rimac se tereti da je od Jakupčića, koji je u to vrijeme bio predsjednik Uprave Hrvatskih šuma zatražila da s Bašićevom tvrtkom sklopi Ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjeta, na što je isti pristao.
Nakon što je Podružnica Split Hrvatskih šuma izradila nacrt ugovora, Jakupčić se sumnjiči da je zatražio da se isto izmijeni i to tako da se protivno Zakonu o šumama na navedeni ugovor neosnovano primjeni članak Pravilnika o korištenju šumske infrastrukture te tako Bašićevoj tvrtki prizna status investitora šumske infrastrukture te ga se oslobodi plaćanja naknade za korištenje šumske ceste.
Ta naknada godišnje je iznosila 20.000 kuna po svakom po svakom vjetrogeneratoru, bez PDV-a. Jakupčić se sumnjiči da je to učinio iako je znao da šumske ceste koje je Bašićeva tvrtka namjeravala izgraditi ne predstavljaju šumsku infrastrukturu niti su namijenjene gospodarenju i zaštiti šuma, nego poslovnim potrebama Bašićeve tvrtke.
Pravna služba Podružnice Split odbila je sačiniti takav ugovor, nakon čega je, tvrdi USKOK, Jakupčić naložio Sektoru pravnih poslova u Direkciji društva Hrvatske šuma da sačini ugovor s takvom odredbom. Nakon toga je Jakupčić doznao da Bašićeva tvrtka ne može ishoditi bankarsku garanciju kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora, a što je bilo dužno dostaviti sukladno tada važećoj Odluci Uprave Hrvatskih šuma o osiguranjima plaćanja.
Zbog toga je, kako se sumnja, zatražio da se u spomenutom ugovoru bankarska garancija zamjeni obvezom dostave dvije bjanko zadužnice na iznos od po 500.000 kuna. Navedeni ugovor je potpisao 4. travnja 2017. Bašićeva tvrtka prije potpisa ugovora nije dostavila niti zadužnice kao jamstvo za uredno izvršenje ugovora.
VIDEO Istražitelji su nadzirali razgovore Josipe Rimac u vozilu: "Kada sve to prođe, sigurno imaš svojih 500.000 kuna..."
Onda se pitate zašto mladi odlaze....