USKOK traži više kazne, a obrane troje optuženika - Nada Čavlović Smiljanec, Ružice Kovačević i Željka Biloša, ukidanje nepravomoćne presude i novo suđenje, zbog kako su naveli u žalbama, bitnih povreda kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede prava na pravično suđenje, odluke o kazni...
Sukus je to onog što se jučer događalo na Vrhovnom sudu gdje je održana javna sjednica povodom žalbi na nepravomoćnu presudu spomenutom trojcu, koje je vijeće zagrebačkog Županijskog suda pod presjedanjem sutkinje Daniele Kustec donijelo u srpnju 2020. Nepravomoćnom presudom, Nada Čavlović Smiljanec, bivša šefica Porezne uprave i bivša SDP-ova saborska zastupnica, je osuđena na dvije godine zatvora, Ružica Kovačević, bivša šefica ispostave Porezne uprave u Osijeku na tri godine zatvora, a Željko Biloš, osječki poduzetnik i suvlasnika OLT-a na jedinstvenu kaznu od četiri i pol godine zatvora.
Riječ je bila o jednom od onih razvikanih VIP postupaka u kojem je istraga pokrenuta još 2014. i u kojem je USKOK dvije poreznice teretio da su pogodovale Bilošu. Odnosno, da su njegovoj tvrtki OLT omogućile da prolongira naplatu poreznog duga čime je, prema navodima USKOK-a, državni proračun oštećen za najmanje 9,4 milijuna kuna. Na marginama tog postupka pojavljivala su se mnoga poznata imena iz svijeta politike i ekonomije, poput Mate Radeljića, svojevremeno savjetnika predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Ivana Vrdoljaka, bivšeg ministra u Vladi Zorana Milanovića, Biljane Borzan, SDP-ove europarlamentarke, Josipa Petrovića...Biloš je bio u golemim poslovnim problemima te je za OLT pokušavao ishoditi kredit.
No do kredita nije mogao doći jer je OLT imao milijunski porezni dug prema državi. Stoga je on zvao koga god je trebalo, najčešće Radeljića, tražeći pomoć. Radeljić je onda, proizlazi iz dokaza koji su izvedeni tijekom suđenja, zvao Biljanu Borzan tražeći je da Biloša spoji s poreznicima. I dok je Biloš u svojoj obrani tvrdio da je on samo pokušavao ishoditi kredit za svoju tvrtku, sud je smatrao da se nije radilo o traženju pomoći, već o kaznenom djelu, odnosno poticanju Čavlović Smiljanec na trgovanje utjecajem te poticanjem Ružice Kovačević na zloporabu položaja. U radnjama koje je on poduzimao, a koje proizlaze iz iskaza svjedoka te tajno snimljenih razgovora, prema stavu suda, leži i razlog zašto je on, kao treće optuženi, nepravomoćno osuđen na najvišu kaznu. Pojedinačno je za djela koja se teretio dobio dvije, odnosno tri godine zatvora, pa mu je u zbiru izrečena jedinstvena kazna od četiri i pol godine zatvora.
Upravo kazne, kako jedinstvena tako i pojedinačne sporne su obranama, koje su u svojim žalbama istaknule da u presudi na više mjesta različito piše na koju je kaznu Biloš osuđen, što smatraju bitnom povredom kaznenog postupka.
- U izreci presude piše da je osuđen na četiri i pol godine zatvora, a obrazloženju da je osuđen na četiri. To se ponavlja i s pojedinačnim kaznama jer na jednom mjestu piše da je osuđen na dvije , a na drugom da je osuđen na tri godine zatvora. Smatram da se tu ne radi o omašci u pisanju već je pobijana presuda nerazumljiva. Nadalje, sud niti na jednom mjestu nije objasnio zašto je primijenio novi i nepovoljniji Kazneni zakon na okrivljenika, ako su djela za koja se on tereti počinjena za vrijeme dok je na snazi bio stari, za okrivljenika povoljniji, Kazneni zakon. U presudi se navodi i da je on kriv za poticanje na kazneno djelo, no ne konkretizira se kako, a sud nije uzeo u obzir ni da Biloš nije ni odgovorana osoba ni većinski vlasnik OLT-a te da nije sudjelovao ni u stvaranju poreznog duga jer je taj dug nastao puno prije nego je moj klijent ušao u suvlasničku strukturu OLT- a. Osim toga smatramo i da je sud pogrešno utvrdio štetu koja je nastala za RH, jer je vrijednost nekretnine kojom je država osigurala povrat te štete znatno veći od pričinjene štete, što proizlazi iz financijskog vještačenja - obrazložio je navode žalbe Fran Olujić, branitelj Željka Biloša.
Jadranka Sloković, braniteljica Nade Čavlović Smiljanec također smatra da je izreka nerazumljiva, a navela je da se u obrazloženju presude spominje metodologija rada poreznika, odnosno dokument koji tijekom suđenja uopće nije izveden kao dokaz.
- Sud je u obrazloženju naveo da su optuženice protupravno postupale na poticaj optuženika, a to nije opisao. Za to nema dokaza, pa je time oštećena obrana. Sud nije utvrdio činjenično stanje, je li riječ o zakonitom ili nezakonitom postupanju, a na koncu je naveo da neke iskaze svjedoka nije cijenio jer su to nebitne činjenice. Niti jedna činjenica nije nebitna i sud ne može to tako navesti - objašnjavala je J. Sloković zašto smatra da nepravomoćna presuda treba biti ukinuta.
Troje optuženika, kao ni predstavnik USKOK-a i branitelj Ružice Kovačević na javnoj sjednici se nisu pojavili. Žalbe USKOK-a i branitelja Ružice Kovačević prezentirala je sudska savjetnica. USKOK smatra da su izrečene kazne preniske jer su optuženice bile visoke državne dužnosnice. Što se tiče Biloša, USKOK smatra da on nije spašavao radna mjesta kako se branio, a naveli su i da OLT državi nije platio nastalu štetu, zbog čega traže više kazne.
Obrana Ružice Kovačević pak navodi da je tijekom postupka došlo i do povrede prava na pravično suđenje. Navali su da je rasprava u lipnju 2020. koja je formalno krenula iznova zbog izmjene člana sudskog vijeća, provedena bez nazočnosti branitelja Ružice Kovačević, iako u zapisniku piše da je bio nazočan. No on je sudu dostavio potvrde iz kojih proizlazi da je u vrijeme kada je bio na raspravi, koja je prema zapisniku trajala do 17 sati jer su čitani svi do tada izvedeni dokazi te ponovo preslušavane tajne snimke, bio drugdje.
Čiji su žalbeni argumenti bili jači, znat će se nakon što vijeće Vrhovnog suda pod presjedanjem Ranka Marijana, objavi svoju odluku, što će vjerojatno biti za koji mjesec.
