Na poticaj Hrvatske, Europsko vijeće uvrstilo je u zaključke dvodnevnog summita EU u Bruxellesu tekst koji govori o Bosni i Hercegovini, odnosno poziva političke lidere u toj zemlji "da pokažu snažnu predanost brzom finaliziranju ustavne i izborne reforme". Takvi zaključci još su jedan uspjeh hrvatske diplomacije nakon što je početkom ovog tjedna u dokument pod nazivom "Strateški kompas EU" ubačena i referencija na ravnopravnost konstitutivnih naroda u BiH. "Strateški kompas" danas su podržali i šefovi država i vlada koji sjede u Europskom vijeću.
Premijer Andrej Plenković odmah je, nakon završetka tog dijela summita koji se bavio temom BiH, dao izjavu novinarima u Bruxellesu. Summit još traje, bit će gotov poslijepodne, a dalje se raspravlja o energetskoj krizi izazvanoj ruskom invazijom na Ukrajinu.
– Na taj je način EU prepoznao ustavnu arhitekturu BiH i ta će činjenica, uz ove zaključke koje je Hrvatska predložila, a Europsko vijeće danas usvojilo, pomoći da se postigne konsenzus o ograničenoj ustavnoj reformi i reformi izbornog zakona u BiH. To će biti poticaj svim liderima u BiH da se učine napori za postizanje kompromisa budući da su oni vitalni za stabilnost i za funkcionalnost BiH. Također, u zaključcima se vrlo jasno, na prijedlog Hrvatske a uz prethodan vrlo jasan politički pristanak najviše razine u EU, daje signal da je EU spreman dodatno se angažirati s predstavnicima političkih stranaka u BiH, bilo ovdje, bilo u Sarajevu, da se postigne dogovor o izbornom zakonu – rekao je premijer Plenković.
– Ovo je dobrosusjedski i dobronamjerni napor Hrvatske kako bi se pronašla rješenja koja će omogućiti stabilnu BiH. Čini mi se da smo ovaj tjedan dobili dobar paket koji je snažan poticaj političarima u BiH – dodao je.
Na pitanje kako tumači vijest da su Dragan Čović (HDZ BiH) i predstavnici hrvatskog naroda u Domu naroda BiH jučer glasali suzdržano ili protiv uvođenja sankcija Rusiji, Plenković je odgovorio:
– Odmah su to objasnili. BiH polako dolazi u fazu izborne kampanje i, koliko shvaćam, ovo je bio jedan od zastupnika iz redova SDP-a koji je sam pokrenuo inicijativu da bude glavni inicijator politike na razini BiH kako se uskladiti s režimom sankcija prema Rusiji. To je nešto što se u normalnim okolnostima ne događa. Hrvati su vrlo jasno podržali cijeli paket koji EU usvaja protiv Rusije. Nema nikakvih dilema, danas će imati i presicu. Ne bih ni ja dao da mi netko iz oporbe diktira ključni politički tempo. Imate parlament u kojem netko iz oporbe želi biti taj koji će kreirati politiku BiH, to je kao kada meni na sastanak dođu oni iz oporbe i kažu da oni rade PR. Oni sebi rade PR. Za BiH je važnije ovo što se dogodilo danas – dodao je.
Je li u raspravi o BiH sinoć na Europskom vijeću bilo nekih rezervi zemalja poput Nizozemske i Njemačke?
– Samo Nizozemska ima tu cijelu liniju, voli govoriti o onome što se tiče jednakosti svih građana. Problem je što ne poznaje kontekst BiH toliko dobro kao što ga mi poznajemo. Sviđaju li se nekome konstitutivni narodi ili ne sviđaju, to ne mijenja činjenicu da su oni temelj Bosne i Hercegovine. Mi govorimo ono što jest. Nije naša zadaća da se mi damo impresionirati nekim tko bi htio vidjeli nešto što tamo nije – odgovorio je.
Ako je Dodik pokrenuo nešto što izgleda kao separatizam i ako EU ima problema i to osuđuje, je li hrvatskom premijeru netko od njegovih kolega državnika u Europskom vijeću oponirao pitanjem kako to da je Dragan Čović saveznik Miloradu Dodiku u BiH?
– Nikad nitko nije intervenirao na taj način ovdje. Jučer je bio taj moment da netko to kaže i nitko to nije rekao. BiH je takva kakva jest: jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostali. To je koncept koji je nastao u vremenu agresije, kad je došlo i do tragičnog sukoba Bošnjaka i Hrvata koji je trajao 11 mjeseci. Tada je Hrvatska – predsjednik Tuđman uz potporu SAD-a – sklopila Washingtonski sporazum, obnovila savezništvo Bošnjaka i Hrvata. To je ono što mi sad radimo. Moja je uloga prvo relaksirati tenzije između Hrvata i Bošnjaka, obnoviti povjerenje, partnerstvo i savezništvo. Taj dogovor treba se postići, treba vratiti povjerenje, i to će svi honorirati. A taj dogovor mora biti pravedan, ne može biti dogovor da ostanemo na ovome na čemu smo sada, da Hrvati imaju osjećaj da su marginalizirani, da im drugi narod u Federaciji bira predstavnike. Da ne može netko tko je u Predsjedništvu predstavnik Hrvata baš nikada povući pitanje vitalnog interesa hrvatskog naroda. To nije normalno! – kazao je.
– Hajdemo gledati u budućnost, imamo još vremena da se postigne politički dogovor, pogotovo u kontekstu ruske agresije. Ako postoji neko trusno područje u Europi, koje se u trenu može destabilizirati, to je nama susjedno područje – dodao je.
>> VIDEO Biden na sastanku u Bruxellesu: 'Branit ćemo i štititi svaki centimetar teritorija NATO-a'
Izborni zakon ili razlaz. Valjda u Bošnjaka ima dovoljno pameti da shvate da je upravo njima razlaz najmanje u interesu. Daleko su Turska i Saudijska Arabija.