Hrvatski sabor sutra će otvoriti raspravu o prijedlogu osnivanja istražnog povjerenstva vezanog za navodne nezakonitosti o poslijeratnoj obnovi. Gotovo je izvjesno da će vladajuća većina odbiti taj prijedlog, no iz SDP-a već najavljuju novu interpelaciju, ovoga puta zbog očitih zastoja u procesu obnove nakon razornih potresa. Što im je motiv, u studiju Večernjeg lista pitat ćemo predsjednika stranke Peđu Grbina. Emisiju vodi Iva Boban Valečić.
- Evidentno je da je obnova stala. Interpelaciju smo predali točno šest mjeseci nakon što je razorni potres pogodio Sisak, Petrinju i okolicu. Tamo se dogodila strašna stvar. Nismo zadovoljni kako sve napreduje kako bismo dobili kraj u kojemu ljudi mogu ponovno živjeti, kazao je.
- Ne želimo dopustiti da problem obnove bude pometen ispod tepiha, da se zaboravi na ljudi koji su u kontejnerima bez klime. Želimo natjerati Vladu da radi svoj posao, da se obnova ubrza, navodi.
U interpelaciji se upozorava na komplicirane procedure, a Grbin ističe kako je Zakonom o općem upravnom postupku otvorena mogućnost elektroničke dostave.
- Dostava između dva tijela u istoj zgradi ide preko Hrvatske pošte, istaknuo je te dodao:
- Naprosto mi nije jasno zašto se to ne primjenjuje. Obnova je raspoređena u nekoliko tijela, komunikacija među njima ne komunicira. Zbog čega onda imamo to raspoređeno među tri tijela. Bilo bi logično da stavimo to pod jedan krov. Nije normalno da se ravnatelj Fonda i ministar javno prepucavaju, kaže te se osvrnuo na financiranje obnove.
- Većina stvari je prebačena na građane. Postoji dio koji bi sami mogli snosili troškove, ali većina onih koji su stradali u potresu to ne mogu sami. Dugo moraju čekati da dobiju sufinanciranje, kazao je te istaknuo kako postoje i oni koji žele prevariti građane kojima nedostaje znanja da pronađu kvalitetne osobe za obnovu.
- Ono što smo uspjeli ishoditi je da se kod Banijskog potresa ljudima koji su stradali osigura 100-postotna obnova. U Zagrebu se to nije dogodilo, sada je na državi da nađe rješenje. Kad smo predlagali da se Zakon o obnovi proširi, predlagali smo da ne bude samo jedan prag. Predložili smo da se prag stupnjeva, ovisno o materijalnim prihodima, objašnjava.
- U razdoblju katastrofe moguće je određen stvari unijeti u zakon. O tome smo puno govorili. U Zagrebu katastrofa nije proglašena, ali imamo veliku prirodnu nepogodu, dodaje.
Osvrnuo se i na problem zaštićenih najmoprimaca koji je nazvao dugotrajnim, a ne vezanim isključivo uz obnovu.
- Vlada je prije nekoliko godina donijela zakon koji je trebao urediti odnose. Tim zakonom se najmoprimce tretiralo kao građane drugog reda, a da se istovremeno uspjelo ne odgovoriti na sve probleme vlasnika. Zakon je pao na Ustavom sudu. Na Vladi je sada da predloži Saboru kako to riješiti. Vlada će morati shvatiti da je odgovornost za odnos između vlasnika i zaštićenih najmoprimcima na državi koja je stvorila problem, naveo je.
- Mi smo imali situaciju da po ovom zakonu kojeg je Ustavni sud ukinuo, bile su predviđene mjere kompenzacije, između ostalog da se osiguraju zamjenski stanovi preko lokalnih samouprave. Niti jedna jedinica ili tek jedna se javila sa jednim ili dva stana. Naravno da takve kompenzacijske mjere ne funkcioniraju. Sudovi počinju dosuđivati naknade štete vlasnicima i ako država ne shvati da će morati zavući ruku u džep da riješi problem, on će eskalirati i naknade će biti veće nego što su to sada. Sada je krajnje vrijeme da se problem riješi, kazao je i istaknuo da se zakon mora donijeti.
Komentirao je i vezivanje potpora za poduzetnike s cijepljenjem zaposlenika.
- Kada je cijepljenje počelo, tada je bio velik nedostatak. Pitali smo Vladu imaju li alternativne metode nabavljanja cjepiva, nije ih bilo. Kada smo razgovarali o opozivu Beroša, padao je interes za cijepljenje, naveo je te ustvrdio:
- Siguran sam da svako od nas poznaje jednu osobu koja ne može primiti cjepivo. Kad sebe cijepiš, štitiš tu blisku osobu koja se ne može cijepiti, zbog zaštite društva. Kada trebamo nešto napraviti, onda moramo izabrati dobar put. Ovo vezivanje potpora uz cijepljenje je po meni promašeno, radi se o prikrivenom uvođenju obveznog cijepljenja. Siguran sam da će Vlada naći nekakav put kojim će to učiniti ustavnim ili zakonitim. To što će nešto na kraju biti proglašeno ustavnim, ne znači da će biti dobro. Napravite analize i recite da je obvezno, ali nemojte poduzetnike koji nemaju mehanizama da natjeraju radnike da se cijepe sankcionirati, smatra Grbin.
Odgovorio je i bi li podržao postavljanje cijepljenja kao obveznog.
- Što se tiče obveznosti cijepljenja, na to vam u ovom trenutku ne mogu dati odgovor niti da, niti ne. Dakle, hoću prije svega vidjeti odgovarajuća istraživanja koja bi rekla 'da, benefiti obveznog cijepljenja su takvi i takvi. Ono je korisno zbog toga i toga'. U trenutku, kada bih to vidio, onda bih donio odluku. Već sada vam mogu reći otvoreno, ali govorim naravno isključivo u svoje ime, da sam bliži tome da bih to podržao, nego ne, kazao je.
U krajnjoj liniji, Hrvatska već ima obvezno cijepljenje za čitav niz bolesti. To su bolesti za djece, ali neke od njih su bolesti od kojih bi mogli oboljeti u starijoj dobi, kao što je tuberkuloza i one se sprječavaju kroz cijepljenje, a kada vidimo da pada procijepljenost, onda se i tuberkuloza javlja i kod stanovništva. Ne samo kod djece, i kod starijih. Sa padom procijepljenosti, zbog ove antivakserske histerije, imamo ozbiljan udar na zdravlje ljudi u državi. Treba ozbiljno istraživanje na temelju kojeg bi mogli donijeti meritornu odluku, a ne zato što je netko u četvrtak ujutro rekao 'šefe, imamo problem', da se ja smislim i u četvrtak popodne kažem okej imamo problem, riješit ćemo ga tako što ćemo kažnjavati poslodavce, a onda posredno kažnjavati i radnike kojima će zbog toga biti manje plaće ili će dobiti otkaz. I na kome se ta mjera prelama? U konačnici prelama se na radniku, prelama se na najsiromašnijim pojedincima u društvu, objasnio je te se osvrnuo na osobe koje se ne žele cijepiti.
- Trebamo te osobe potaknuti. Imamo primjere nekih županija, kao što je Krapinsko-zagorska županija koja je odlučila ljude motivirati na cijepljenje tako što onima koji su se cijepili daje benefite. Konkretno, daje im mogućnost besplatnog ulaska u toplice. Kroz nekoliko tjedana vidjet ćemo koji su učinci toga. I to je jedna mjera s kojom možemo ići, a ne ovako da se sankcionira one koji stvaraju sa rizikom da se to pretoči u otkazivanje radnicima, tvrdi.
Kristina Ikić Baniček odbila je predati USKOK-u dokumentaciju vezanu uz istragu kriminala, a Grbin ističe: - Od Ikić Baniček se tražilo da dostavi dokumentaciju koju je odgovorila da nema, a drugo je javno dostupno. Ne može se to usporediti sa slučajem gospodina Bačića ili bivšeg gradonačelnika Požege.
Premijer Andrej Plenković upire prstom u Pantovčak, smeta mu Milanovićev istup uz uvalu Vruje.
- Mislim da ta izjava nije bila na mjestu. Što se tiče uvale Vruja, ajmo pitati resorne ministre što su napravili da se napad na javno dobro zaustavi i spriječi. Ne mislim da je predsjednik ispravno reagirao, ali isto tako mislim da je predsjednik Vlade iskoristio to dai izbjegne odgovor na pitanje što će Vlada poduzeti da se spriječi ova bespravna gradnja i uzurpacija javnog dobra, ali i mnoge druge koje mi ne vidimo, kazao je.
Meni njega žao.Niš nezna.