Talijanska ekonomija i u četvrtom tromjesečju 2018. zabilježila je pad od 0,2 posto, što znači da je ušla u “tehničku recesiju”, objelodanio je jučer talijanski statistički zavod ISTAT. Već je dan prije talijanski predsjednik žuto-zelene vlade Giuseppe Conte najavio pad BDP-a. Nakon što je u razdoblju srpanj-rujan BDP pao 0,1 posto, sada je potvrđen pad i u četvrtom tromjesečju. Kada proizvedeno bogatstvo dva tromjesečja zaredom pokazuje negativni predznak, onda se to smatra “tehničkom recesijom”. No, BDP, dakle proizvedeno bogatstvo, u 2018. pokazuje porast od jedan posto na godišnjoj razini, što je manje od ostvarenoga u 2017. kada je u odnosu na 2016. iznosio 1,7 posto. Italija dakle nije u ekonomskoj, već tehničkoj recesiji.
Ne koriste sve faktore
Ekonomska recesija nastaje kada je BDP manji u odnosu na prethodnu godinu, a tek kada je taj pad veći od minus jedan posto, može se govoriti o ekonomskoj krizi. Italija nije u ekonomskoj recesiji jer, kada se usporedi rast u četvrtom tromjesečju 2018. s istim razdobljem 2017., onda se bilježi rast od jedan posto. Istina, u posljednjih pet godina nije zabilježen u dva tromjesečja zaredom takav pad ekonomije, ali premijer Conte najavljuje kako će snažniji rast ekonomija zabilježiti u drugoj polovici 2019.
Dakako, kada se zabilježi “tehnička recesija” ne znači da država nije u ekonomskim teškoćama. Jer, razina ekonomske aktivnosti niža je od one koja bi se mogla dostići kada bi se na učinkovit način koristili svi raspoloživi proizvodni faktori. Ne može se znati koliko će trajati “tehnička recesija” kao ni kako će utjecati na proizvodnju, odnosno ekonomiju. Da bi se mogao predvidjeti neki tijek potrebno je uzeti u obzir ne samo taj podatak o BDP-u već i one o stupnju zaposlenosti, o dohotku obitelji i poduzeća, o industrijskoj proizvodnji, o potrošnji, pa čak i demografske pokazatelje.
No, tendencija recesije (ali i rasta) ima utjecaj na ekonomsku politiku. Bude li pad potrajao, vlada će morati revidirati svoj proračun za 2019. koji je temeljila na godišnjem rastu BDP-a od jedan posto. Na osnovu planiranog rasta od jedan posto isplanirana je i potrošnja. Ako rast bude niži, onda će morati rezati predviđenu potrošnju. Vlada zasad kaže kako nema namjeru stvarati novi proračun, koji je tek usvojen uz teške pregovore s Bruxellesom. Na temelju razine BDP-a računa se i kako će se kretati deficit i državni dug.
Neke ekonomske teorije smatraju “tehničku recesiju” endogenim fenomenom, odnosno neizazvanim izvana. Nakon svake ekspanzivne faze dolazi faza recesije, koja predstavlja uvod u novi ekonomski rast. Dakako da faza recesije može biti izazvana i vanjskim ekonomskim šokovima kao što je bio onaj, primjerice, tijekom naftne krize 1972. – 1973. Prema tipičnom talijanskom običaju, političari se međusobno optužuju za ekonomsku situaciju. Potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvitka Luigi Di Maio kaže kako je “tehnička recesija” rezultat lošeg, propalog, posla prijašnje vlade lijevog centra Mattea Renzija.
– Mi smo tu da izmijenimo negativnu tendenciju i to već činimo – kazao je Di Maio i najavio uspješnu 2019. Ministar ekonomije u Renzijevoj vladi Gian Carlo Padoan kaže da su izjave sadašnje vlade “sramotne i neuke”. Negativni ekonomski hod je započeo uspostavom žuto-zelene vlade, drži Padoan. Renzi dodaje kako je od dolaska te vlade Italija izgubila 76.000 radnih mjesta.
Utjecaj na Hrvatsku
– U naše vrijeme imali smo rast BDP-a 14 tromjesečja zaredom – dodaje Renzi i naglašava kako oni koji vole Italiju znaju da su ekonomske mjere Di Maia i Mattea Salvinija, čelnika Lige, pogrešne.
Predsjednik udruge talijanskih industrijalaca Vincenzo Boccia poziva na brzu reakciju kako bi se “zaustavilo usporavanje ekonomskog rasta”. Potrebno je odmah otvoriti gradilišta koja je ova vlada zaledila kao što je, primjerice, izgradnja željezničkog tunela i pruge koja treba povezati Torino i Lyon, drži Boccia i predviđa kako će pokazatelji za siječanj biti još gori u odnosu posljednje razdoblje 2018.
Nije samo Italija pokazala ekonomsko usporavanje. Njemačka će također imati niži BDP u odnosu na predviđanja vlade, odnosno za 2018. iznosit će samo 1,5 posto, a u 2019. tek jedan posto, a predviđanja za ovu godinu bila su 1,8 posto rasta. Još se ne zna ni kako će na ekonomiju zemalja EU utjecati izlazak Velike Britanije. Možda će Brexit pogoršati ekonomski tijek i u državama EU. Velika Britanija je bitna za njemačku industriju.
Jedan od problema za talijansku ekonomiju je ipak ova vlada, što ne znači da se i s njezinim odlukama ekonomija neće ponovno pokrenuti. Naime, otkad je polovicom prošle godine uspostavljena žuto-zelena vlada, ulaganja su pala, upravo zato što su neki veliki radovi zamrznuti i što se nije znalo kako će određene mjere utjecati na ulaganja. Bolje čekati, bio je stav i mnogih tvrtki.
“Tehnička recesija” ne bi trebala utjecati na Hrvatsku. Prema podacima Hrvatskog državnog statističkog zavoda, izvoz u Italiju je u 2018. porastao 14,2 posto, na 1,8 milijardi eura, a uvoz iz Italije povećan je 12,6 posto, na 2,7 milijardi eura. A to znači da zastoj u ekonomskom rastu u zadnja dva tromjesečja Italije nije utjecao na poslove s Hrvatskom.
>>Pogledajte video: Angela Merkel
Viš kak je to u Italiji, padne BDP 3. mjesec i eto odmah recesija, bez obzira što su brojke oko 0 (-0.1%)... Kod nas, kada je BDP padao ko kruška, i to godinama, Grčić nas je uvjeravao da zapravo rastemo, a ne padamo... Bit će da je u tim nekim različitim shvaćanjima leži problem, zašto smo mi zadnji u EU...