Ime Željka Kraljička jedino je koje se zasad glasno spominje kao potencijalni ministar poljoprivrede, a njegov HDSSB "brendira" ga još od ljeta. To ne začuđuje ako se zna da oko 15 posto biračkog tijela čine seljaci i njihove obitelji. Jednako glasno najavljuju i kako će, ostvare li te ambicije, preseliti u Osijek ured ministra, ali i sve agencije i ustanove iz toga resora. Kraljičak je 45-godišnji inženjer poljoprivrede i osječko-baranjski dožupan, u drugom mandatu zaredom. U milosti je i seljačkih vođa, koji priznaju da ih čak uspijeva i ujediniti.
– Njegovim dolaskom u političke vode osnovan je osječko-baranjski Odjel za poljoprivredu koji je potaknuo niz projekata. Izrađene su karte u kojim predjelima što uspijeva pa se neće događati da se voćnjaci podižu i gdje treba i gdje ne treba – navodi Matija Brlošić, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore.
Istupi Branimira Glavaša
Upućeni vjeruju i kako će HDSSB birati poslijeizbornu koaliciju upravo po tome tko im ponudi Ministarstvo poljoprivrede.
– Podupiremo program HDZ-a, no nemam ništa protiv toga da Kraljičak bude ministar – otkriva Antun Laszlo, predsjednik udruge OPG-ova Život.
Poljoprivredu HDSSB ističe kao prioritet, a odmjerenim nastupom Kraljičak je svojevrsna protuteža žustroj retorici HDSSB-a. No, ostaje u sjeni radikalne kampanje kakvu vodi njegova stranka. Zasjenili su ga Slavonska sokolska garda, mladići u crnim vojnim odorama, kao i istupi Branimira Glavaša vezani za izbjegličku krizu, koji je europske lidere nazvao debelim guskama.
Niži PDV, ali ne za svu robu
Što se programa tiče, HDSSB ističe kako je nužno vratiti proizvodnju hrane u hrvatska sela, čime će se povećati i dohodak te kvaliteta života. To će se ostvariti poreznom reformom, smanjenjem cijene kapitala, ali i zaštitom hrvatskog tržišta za hrvatske proizvode.
– Drugi gledaju niži PDV kao jeftiniju hranu za građane, no smatram da ga možemo sniziti samo tamo gdje imamo 90-postotnu dostatnost za samoproizvodnju. Ako bude niži za sve proizvode, onda će ljudi kupovati banane, a ispaštat će domaće jabuke – uspoređuje, pak, Željko Kraljičak.
Niži PDV na hranu u turizmu imali bi oni koji budu prepoznali vrijednost domaće hrane.
– Dvanaest milijardi kuna olakšica izdvaja se za turizam, a za taj novac nema nikakve obveze prema hrvatskoj hrani – navodi on.
Cilj im je, dodaje, povećati za 20 milijardi kuna vrijednost proizvodnje hrane do 2020. te motivirati seljake da uzimaju europski novac.
– Pet milijardi eura iz fondova imamo na raspolaganju do 2020., dovoljno da sve to pokrenemo – zaključuje.
>> Željko Kraljičak: Snizit ću PDV na poljoprivredne proizvode i povezati zelenu i plavu Hrvatsku
>> Na izbore idu samostalno pod sloganom “Za svoj dom”, ne žele otkriti hoće li Glavaš biti na listi
Činjenica je da u resoru poljoprivrede u Hrvatskoj postoji niz problema i da vlada nered. Također, opće društveno stanje u Slavoniji uvelike ovisi upravo o stanju u hrvatskoj poljoprivredi. Iz tog razloga izrazili smo spremnost uhvatiti se u koštac s ovim problemima i preuzeti odgovornost za ovaj važan resor, pogotovo za Slavoniju. Između ostalih, jedna od konkretnih mjera koje ćemo poduzeti je preseljenje određenih službi Ministarstva poljoprivrede i kabineta ministra u Slavoniju, kao i određenih agencija i ustanova iz resora poljoprivrede. Na taj način približit ćemo administraciju korisnicima, našim poljoprivrednim proizvođačima, ali i smanjiti val iseljavanja iz Slavonije, Baranje, Srijema i Podravine u druge krajeve naše domovine, kao i u inozemstvo. Nije pošteno da državna administracija, koju plaćaju svi naši državljani, bude koncentrirana u Zagrebu. Treba je približiti korisnicima i ravnomjerno rasporediti. To je primjer decentralizacije. Mi volimo Zagreb, Zagreb je glavni grad svih Hrvata, ali nije samo Zagreb Hrvatska. Tu si i Dalmacija, Istra, Lika, ali i Slavonija i Baranja. Nadalje, ova radna mjesta u državnoj administraciji, koja nisu samo za stručnjake iz područja poljoprivrede, već i za ekonomiste, pravnike i ostale struke, puno su potrebnija Slavoniji koja ima najniži standard u državi, nego Zagrebu koji je najrazvijeniji. Zakon o poljoprivrednom zemljištem („Narodne novine“ broj 39/13.) unio je velike izmjene, a koje se ne odnose samo na prestanak prodaje, nego i na ukidanje ovlasti jedinicama lokalne samouprave da provode programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na području Županije. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o poljoprivrednom zemljištu i koji je donesen u ožujku 2015. godine ima za novinu davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez javnog poziva, na rok od 10 godina, pravnim i fizičkim osobama koje se bave stočarstvom. Ova odredba je prestala važiti u svibnju 2015. godine. Navedene zakonske odredbe stvorile su velike probleme poljoprivrednicima u gubljenju prava, odnosno gubitak izravnih plaćanja, kao i probleme u samom Upisniku i u procesu ostvarivanju prava na potpore u siječnju 2016. godine. Većina poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj ove godine pretrpjela je velike štete od suše, a koja je samo nastavak nepovoljnih uvjeta za poljoprivrede iz prethodnih godina, te je izgubila, odnosno izostali su svi planirani prihodi od poljoprivrede. Upis prava na plaćanje aktivnih poljoprivrednika u ARKOD ostvaruje se: 1. temeljem važećih ugovora 2. temeljem ugovora o privremenom korištenju- (za korisnike koje su istekli ugovori, koji nisu imali ugovore i o tome dostavljaju potvrdu JLS i u mirnom su posjedu) 3. temeljem Izjave korisnika uz dva svjedoka 4. temeljem ugovora bez provedenog javnog poziva . Potrebno je naglasiti da su pojedini postupci u ostvarivanju upisa u ARDOD, a radi ostvarivanja prava na plaćanje provođeni bez međusobne koordinacije nadležnih tijela koji su ih provodili što je dovelo do preklapanja ARDOD parcela. Zakonom o poljoprivredi („Narodne novine“ broj 30/15.), člankom 122., utvrđen je postupak u slučaju preklapanja, a koji je detaljnije uređen člankom 13. Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine „35/15.) ako se poljoprivrednik izjasnio da koristi parcelu koja je već pridružena drugom poljoprivredniku, parcela se evidentira kao parcela u preklapanju i kao takva neće se pridružiti niti jednom od njih do trenutka rješavanja preklapanja, te se parcela u preklapanju evidentira se u Zapisniku. Prema navedenom članku Pravilnika cijeli postupak je na službeniku Agencije i korisnicima, odnosno parcela će biti pridružena korisniku koji svoje pravo korištenja ili vlasništva može potkrijepiti dokumentacijom. Ukoliko stranke u preklapanju ne riješe preklapanje dogovorno, Agencija će preklapanje riješiti prema rješenju nadležnog suda. HDSSB s novom zemljišnom politikom stvorit će potrebne uvjete za razvoj konkurentne poljoprivrede i preuzimajući odgovornost za poljoprivredu jamči: 1. da će postojeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu odmah staviti izvan snage 2. vratiti prednost obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pri dodjeli poljoprivrednom zemljišta u vlasništvu države 3. vratiti gradove i općine u postupak odlučivanja o raspolaganju poljoprivrednom zemljišta u vlasništvu države 4. izjednačiti cijenu zakupa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s trgovačkim društvima