Već za ovo kratko vrijeme Slovenci su se toliko naviknuli na prednosti članstva da sada teško mogu i zamisliti život izvan te najrazvijenije zajednice država. Posebno im godi to što im je za odlazak u 24 ostale članice EU, od Cipra do Finske, dovoljna samo osobna iskaznica. Usto, studenti se u velikoj mjeri koriste novim mogućnostima školovanja u inozemstvu.
Najveću korist od članstva Slovenci vide u skorašnjem preuzimanju jedinstvene europske valute (euro Slovenija uvodi 1. siječnja 2007. godine). Da je članstvo njihove države u EU korisno, sada je uvjereno 62 posto Slovenaca. U sve većoj mjeri Slovenci postaju svjesni da su se najveće promjene oko ulaska njihove države u EU zapravo događale tijekom pretpristupnih prilagodbi njihova političkog i gospodarskog sustava pravilima EU. Pokazalo se da su strahovi od velikih poskupljenja životnih troškova zbog ulaska u EU bili neutemeljeni. Slovenija je postigla relativnu gospodarsku stabilnost (povećanje izvoza u EU, rast broja zaposlenih i novih radnih mjesta, umjeren rast cijena).
Osjećaj čvrste povezanosti Iako Poljska bilježi stupnjevit rast gospodarstva nakon ulaska u Europsku uniju, a poljski analitičari najveće zasluge pridaju financijskoj pomoći u okviru strukturalnih fondova Unije, rast nezaposlenosti nije se osjetno smanjio. Prije ulaska u Europsku uniju Poljska je držala vrh ljestvice u nezaposlenosti sa 20,3 posto, dok je sada nezaposlenost 17,9 posto. Potpora Poljaka EU od ulaska do posljednjih ispitivanja javnog mišljenja smanjila se desetak posto.
Poljski analitičari ocjenjuju da je Unija najviše pridonijela poljskim poljoprivrednicima koji su izvukli najveću korist od njezinih fondova. Povećane su i inozemne investicije tijekom godinu i pol članstva Poljske u Uniji, ljudi i roba kreću se bez graničnih kontrola, a otvorene su i nove mogućnosti i radna mjesta. Poljske analitičare, a još više građane, zabrinjava rast cijena, posebno prehrambenih proizvoda i nekretnina. Poljsko članstvo u EU dovelo je i do jačanja poljske valute, što je velik problem za poljske izvoznike.
Slovačka je sa 5,4 milijuna stanovnika bilježila prije ulaska u Uniju gospodarski rast samo četiri posto, ispod prosjeka Unije, a Slovačka je bila na zadnjem mjestu kad je riječ o spremnosti njezinih zakona i institucija za članstvo u EU. Pri ulasku u Uniju ova srednjoeuropska zemlja bila je na drugom mjestu prema postotku nezaposlenih, odmah iza Poljske, sa 19 posto.
Iako se broj nezaposlenih smanjio na 15,4 posto do lipnja ove godine, Poljska još drži drugo mjesto u 25-članoj Uniji. Analitičari i stručnjaci pozitivan trend ekonomskih i socijalnih reformi pridaju pomoći fondova Europske unije i uvođenju linijskog poreznog sustava, činjenici koja je dovela i do povećanja inozemnih ulaganja u Slovačku. U prvoj polovici ove godine međunarodna ulaganja porasla su 167 milijuna eura. Samo blagi porast životnog standarda koje pokazuje da si čak jedan od tri Slovaka ne može priuštiti odmor jer za to nema novca.
Dok nove zemlje zbrajaju prednosti i nedostatke, potrebno je ipak malo dulje vrijeme za jasnije analize i učinke ulaska. Većina pristaša EU najviše podsjeća na slučaj Irske, Portugala i Grčke, država koje su nakon ulaska u EU od zaostalih europskih država dostignule gospodarske standarde visokorazvijenih zemalja.
