ANALIZA

Usporedili smo: Kako će se s krizom nositi europske države, a kako Hrvatska

Zagreb: Andrej Plenković ispred Banskih dvora dočekao kancelarku Angelu Merkel
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/3
27.03.2020.
u 11:01

"Nikad u našoj povijesti vlada ove države nije ovako uzimala u svoj zagrljaj svakog radnika i zaposlenika", rekao je, primjerice, i britanski premijer Boris Johnson

Američki Kongres izglasao je paket pomoći gospodarstvu vrijedan 2000 milijardi dolara, što je dosad najsnažniji stimulans koji je neka država izglasala za spas u doba koronavirusa, a i u Americi, kao i u nekim velikim državama u Europi, čuju se komentari da je riječ o ratnim mjerama, ratnom mobiliziranju proizvodnje, ulaganja i opskrbe u društvu.

– Nikad u našoj povijesti vlada ove države nije ovako uzimala u svoj zagrljaj svakog radnika i zaposlenika – rekao je, primjerice, i britanski premijer Boris Johnson predstavljajući svoj paket mjera za pomoć gospodarstvu. Amerikanci su, osim izravne isplate novca svim građanima, osigurali i zajmove za poduzeća koji će, već je sada najavljeno, zapravo postati bespovratna sredstva ako očuvaju radna mjesta i biznis.

Mađarski otpis najmanjima

Analizirali smo detalje izvanrednih mjera u različitim državama, posebno i u kontekstu zahtjeva hrvatskih poduzetnika da Vlada umjesto predloženih mjera odgode plaćanja poreza uvede otpis ili oprost poreza i nameta tijekom trajanja ove krize. Zasad se čini da rijetko koja država ide odmah u otpis poreza osim, primjerice, Mađarske, koja je samo dio najmanjih poduzeća, u sustavu KATA koji je sličan našem sustavu paušalnog obrta, oslobodila plaćanja tog KATA-poreza tijekom tri mjeseca. Sve drugo je odgoda plaćanja poreza. Mađarska vlada je sve građane i poduzeća koji imaju kreditna zaduženja oslobodila obveze otplate kredita do kraja godine, čime vlada računa da je podebljala mjesečne proračune kućanstava i poduzeća. Mađarska je još i smanjila plaćanje doprinosa za zdravstveno i mirovinsko do kraja lipnja.

Francuska vlada dala je odgodu plaćanja poreza i doprinosa, a u najteže pogođenim poduzećima i klasičan otpis, no tek nakon analize svakog takvog primjera pojedinačno. Od 8,5 milijardi eura odvojenih za isplatu dijela plaće neotpuštenim radnicima, u prvom tjednu “otišlo” je 2,2 milijarde za prvih 730 tisuća prijavljenih radnika. Jučer je službeno objavljeno da se 3,3 milijuna Amerikanaca prijavilo na burzu nezaposlenih u tjednu od 15. do 21. ožujka, što je 4,7 puta više nego u bilo kojem drugom tjednu u američkoj povijesti.

Britanija: 477.000 otkaza

Nizozemska i Velika Britanija govore o odgodi plaćanja poreza, od onih na dohodak i na dobit do PDV-a. U Nizozemskoj na tri mjeseca, s time da za dodatna tri mjeseca ipak najavljuju da će trebati izjava neovisnog vještaka da je stanje u poduzeću koje traži odgodu plaćanja poreza zaista loše. Britanska vlada na svojim web-stranicama kaže: “Podržat ćemo biznis tako što ćemo odgoditi plaćanje PDV-a za tri mjeseca”, a također se nudi i odgoda plaćanja poreza na dohodak. Britanska vlada pokriva 80 posto plaće, do 2500 funti mjesečno, za radnike koje poslodavci zadrže umjesto da ih otpuste zbog ove krize. Ali svejedno je broj onih koji se prijavljuju za britansku naknadu za nezaposlene 7-8 puta veći nego uobičajeno: u posljednjih devet dana prijavilo ih se 477 tisuća, znači svježe otpuštenih.

Mjere susjedne Slovenije, koje je tamošnje gospodarstvo uglavnom pozdravilo, predviđaju da će država pokrivati sve doprinose radnika na čekanju, kao i 80 posto njihovih plaća i naknade za bolovanja. Samozaposlenima će država uplaćivati mjesečni dohodak u iznosu 70 posto minimalne plaće i doprinose na njihove plaće. Radnicima koji zbog koronavirusa ne mogu odlaziti na posao osiguran je jednak status kao i onima koji su zbog epidemije ostali bez posla i primaju naknadu. Najavljeni su i posebni dodaci za umirovljenike s najnižim mirovinama.

I njemačke mjere, koje su zbog svoje izdašnosti prozvane “financijskom bazukom”, predviđaju subvencije za tvrtke koje će zadržati radnike po skraćenom radnom vremenu, kao i pravo na odgodu i smanjenje porezne osnovice za porez na promet. Njemačka osniva poseban fond za pomoć gospodarstvu, težak oko 600 milijardi eura, koji će odobravati kredite s državnim jamstvom, a predviđa se i mogućnost državnog preuzimanja pojedinih poduzeća u teškoćama. Mjere osiguravaju sredstva za dokapitalizaciju velikih kompanija, zatim sredstva za likvidnost, jamstva i kredite, dok su za mala poduzeća i samostalne poduzetnike osigurana nepovratna sredstva u iznosu od 50 milijardi eura u vidu neposrednih subvencija u visini od 15 tisuća eura po poduzetniku.

Kada je riječ o Italiji, koja je najteže pogođena pandemijom, vlada u Rimu donijela je paket mjera za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije težak 25 milijardi eura. Italija produljuje porezne rokove za stanovnike i tvrtke u tzv. crvenim područjima do 31. svibnja, a tvrtke s padom prihoda većim od 25 posto dobit će porezne olakšice, kao i 50-postotnu poreznu olakšicu na troškove sanitacije i ostalih mjera za zaustavljanje širenja virusa. Cilj talijanskog paketa je pomoć onima koji najviše trpe zbog krize, poslovnim subjektima koji ne rade, onima koji zarađuju samostalnim radom i obiteljima. Vlada će u tržište rada ubrizgati 10 milijardi eura kako bi poduzetnici mogli isplatiti plaće radnicima koji nisu mogli raditi zbog krize, kao i onih koji su zbog krize morali prijeći na skraćeno radno vrijeme. Država će financirati djelomičan oprost njihovih davanja i doprinosa.

Austrijski protukrizni paket težak je četiri milijarde eura, a sredstva će, preko posebnog kriznog fonda, biti utrošena za stabilizaciju zdravstvenih zaliha i kupnju opreme, oživljavanje tržišta radne snage, financiranje skraćenog radnog vremena i ublažavanje pada prihoda, kako kod poslodavaca tako i kod radnika. Za to Austrija izdvaja 400 milijuna eura, a predviđene su i subvencije za roditelje koji u vrijeme krize moraju čuvati djecu, kao i izravne potpore samostalnim poduzetnicima i obiteljskim tvrtkama.  

Nekoliko dana nakon predstavljanja prvog paketa pomoći gospodarstvu austrijski kancelar Sebastian Kurz najavio je da će Austrija osim početne četiri milijarde izdvojiti i dodatnih 38 milijardi eura za ublažavanje posljedica pandemije koronavirusa, i to za osiguranje radnih mjesta, pomoć poduzetnicima i kredite tvrtkama kako bi se spriječili stečajevi i drugi problemi. "Neka košta koliko košta", poručio je Kurz.

Komentara 60

ST
stefj
11:30 27.03.2020.

Čemu usporedba? Hrvatska će više pasti od ostalih zemalja i puno, puno duže će se oporavljati. Pa mi smo jedina država koja se još nije oporavila od krize 2008... Koliko vidim, sada se opet vlada dogovara sa sindikatima državnih i javnih službi što napraviti, kako "spasiti" gospodarstvo. Ta politika nas je i dovela na samo dno EU-a, što mislite gdje će nas odvesti nakon ove krize?... Najgore u svemu je egzodus koji će uslijediti nakon ove krize, jer će se drugi puno brže oporavljati, a već ovako svi imaju viši standard od nas... Opet nam se smiješi zaduživanje isključivo za isplatu plaća u javnom sektoru, opet nam slijedi povećanje poreza i izmišljanje novih, opet sve isto... Dosadašnje mjere ukazuju upravo na to - sve su donesene radi proračuna. Prvo se porezi samo odgađaju, makar je zabranjeno raditi, a drugo, ova pomoć po zaposlenom, samo se isplaćuje isključivo da se smanji pritisak na HZZ...

Avatar Matija22
Matija22
11:43 27.03.2020.

je ste vidjeli adzovci šta ste napravili od Hrvatske vi ste kao korona , kad nema korone onda vi kradete , kad dođe korona onda manje kradete i stavljate lovu sa strane i plačete što je korona jer slabije kradetete , ova zemlja se nikad neće oporavit

DE
densokubura
11:46 27.03.2020.

ajmo još malo hvalit hdz te nazivati plenkovića ocem domovine super ste sredili državu, vidimo se za pol godine bit će gadno....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije