Do špilje Uviraljke, stručnjacima najpoznatijeg i najzanimljivijeg zimovališta šišmiša u ovom dijelu Europe, koja se nalazi u središtu slavonskog gorja, na Papuku, na nadmorskoj visini od oko 800 stigli smo nakon mokotrpnog probijanja snijegom i ledom okovanom cestom na kojoj je 'terenac' Parka prirode 'Papuk', svako malo, klizio prema opasnim ponorima. Zbog snježnih nanosa, na temperaturi zraka od oko 8 stupnjeva Celzijusevih ispod ništice, vozilo je ostalo tristotinjak metara dalje od špilje u koju smo se spustili pomoću opreme kakvu koriste geolozi.
U špilji više od 250 šišmiša
U 'Uviraljki' obitava čak 11 vrsta raznih šišmiša koji na zimovanje na Papuk dolaze iz udaljenih krajeva Europe. Zadatak naše ekipe bio je brojanje šišmiške populacije. Uskim hodnicima provlačimo se i spuštamo do 40 metara u utrobu planine u kojoj je temperatura zraka skočila na 8 stupnjeva Celzijusevih. Na svakom koraku hrpe uspavanih šišmiša koji će u hibernaciji dočekati proljeće.
-Potok Uviraljka, koji se ulijeva u špilju ove je godine rano presušio, pa već mjesecima u njemu nema vode što nam je olakšalo kretanje podzemljem. Izbrojio sam više od 250 jedinki šišmiša što je za trećinu više nego u siječnju ove godine, kaže iskusni papučki rendžer Stjepan Gal koji je otkrio najveći broj od ukupno 40 špilja i jedan je od najboljih poznavateljapapučkog podezmnog krša.
Sa zubatim slijepim miševima i vojska je izgubila bitku
Nakon dvosatnog druženja s šišmišima, od kojih tek poneki pokazuje svoje oštre zube poručujući nam da ljudima nije mjesto u njihovom svijetu, mokri od velike vlage u špilji. Oprezno, korak po korak, penjemo se prema izlazu. Traka sunca na početku 200-tinjak metara duge špilje pokazuje da je ekspedicija u papučko podzemlje završila sretno i uspješno.
-U 11 godina rada PP Papuk učinilo se mnogo u zaštiti prirode, a zahvaljujući poptori ministarstva i medija uspjeli smo izmjestiti vojnu cestu nekoliko stotina metara od Uviralje. Ova špilja je jedinstvena upravo po velikoj brojnosti vrsta šišmiša čiji se broj ne smanjuje, pa mogu reći da sadašnja brojnost šišmiša, kao vjerodostojnih prirodnih indikatora čistog okoliša, potvrđuje da je Papuk i dalje dobro zaštićeno i nezagađeno područje. Zbog nepristupačnosti, jame i špilje Papuka zatvorene su za javnost i u njih mogu uči samo posebno obučene i stručne ekipe. Sve drugo bilo bi opasno, kaže ravnatelje dr. sc. Ivica Samarđić.
Na nadmorskoj visini od 954 metra na Papuku nedavno je postavljena meterorološka stanica koja prikuplja brojne zanimljive klimatske podatke koji će pomoći u pravovremenom poduzimanju mjera daljnje zaštite slavonskog gorja.
