U tjednu u kojem se očekuje konačna odluka Vijeća EU o proširenju Schengena na Hrvatsku, što je uz ljetos donesenu odluku Vijeća o ulasku Hrvatske u eurozonu drugi veliki zgoditak koji je premijer Andrej Plenković najavljivao da će postići do 1. siječnja 2023., intenziviraju se i diplomatski napori Hrvatske da se u sljedećih desetak dana Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidatkinje za EU.
Diplomatski hat-trick
Ishod te rasprave među državama članicama još je vrlo neizvjestan, ali uspije li Plenković ispuniti i taj cilj, bio bi to treći zgoditak na kraju godine. Nogometnim rječnikom: diplomatski hat-trick. Hrvatska uloga u odlučivanju EU o tome da BiH dobije status kandidata postala je ljetos i vruća unutarnja politička tema zahvaljujući pokušajima predsjednika Zorana Milanovića da Hrvatska zaprijeti stavljanjem veta na proširenje NATO-a na Finsku i Švedsku ili na zaključke Europskog vijeća o davanju statusa kandidata Ukrajini sve dok se ne reformira izborni zakon u BiH i dok se toj zemlji ne dodijeli kandidatski status za EU dok se on istodobno po ubrzanom postupku dodijelio Ukrajini.
Premijer Plenković na summitu EU u lipnju nije želio blokirati davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, govorio je da bi to bilo kontraproduktivno, ali je u zaključke tog summita uspio ubaciti rečenicu da će i BiH moći dobiti status kandidata kad ispuni nekoliko prioritetnih reformskih uvjeta. Nakon toga, sredinom listopada, Europska komisija predložila je Vijeću EU da dodijeli BiH status kandidata, po mogućnosti do kraja godine, pod uvjetom da ta zemlja ispuni osam uvjeta. Upravo o tom prijedlogu sada odlučuju Vijeće za opće poslove 12. prosinca, u kojem Hrvatsku predstavlja državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić, te Europsko vijeće 15. i 16. prosinca, u kojem u ime Hrvatske sjedi premijer Plenković. Hoće li 27 država članica postići konsenzus oko ocjene da je BiH ispunila uvjete i odobriti joj status kandidata za EU?
Od dva europska izvora, upućena u prve rasprave o tom pitanju među državama članicama iza zatvorenih vrata pripremnih tijela Vijeća EU, doznajemo da Hrvatska, Slovenija, Austrija, Mađarska, ali i Poljska te baltičke države članice jasno podržavaju davanje statusa kandidata BiH. Zemlje Beneluxa, ponajviše Nizozemska, naglašavaju da ne vide da je BiH do sada ispunila osam uvjeta. Ali rasprava nije završena jer se ostavlja mogućnost da u sljedećih desetak dana neki koraci u BiH budu dodatno usvojeni i neki pomaci vidljiviji. Prema jednom izvoru, i Njemačka je među onima koji podržavaju kandidatski status za BiH, no drugi izvor to nije mogao potvrditi, tako da se njemački stav vjerojatno tumači i ovako i onako, tj. i kao podrška i kao čekanje da BiH do 15. prosinca učini još nešto što bi Berlin i Bruxelles trebalo uvjeriti da je kandidatura zaslužena. Treći, pak, sugovornik ne vjeruje da će se uspjeti postići potreban konsenzus svih 27-ero i smatra da BiH vjerojatno neće sada dobiti status kandidata. No Plenković i Hrvatska vjerojatno će nastojati da se to dogodi, pa makar i u zadnji čas, tijekom samog summita 15. i 16. prosinca.
O BIH i u Tirani
Na summitima se inače izbjegava "draftiranje", odnosno pisanje novog nacrta zaključaka uz onaj koji je pripremljen na nižim razinama prije početka summita, no na lipanjskom summitu, kad se odlučivalo o Ukrajini, Hrvatska i Slovenija uspjele su natjerati sve ostale da se krene u pisanje pozitivnijih zaključaka o BiH.
O kandidatskom statusu za BiH vjerojatno će se razgovarati na najvišoj političkoj razini i na summitu Europske unije i zapadnog Balkana, koji se održava u utorak u Tirani. Ondje će 27 premijera i predsjednika članica EU neformalno vjerojatno razgovarati i o razrješenju dileme oko proširenja Schengena. Nijedna država ne protivi se proširenju na Hrvatsku, ali Austrija se protivi da u Schengen istodobno uđu i Rumunjska i Bugarska, dok se Nizozemska protivi samo ulasku Bugarske. No i te su zemlje pod laganim pritiskom da pristanu na širenje Schengena na sve tri države zajedno. Formalna odluka donosi se na sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova EU u četvrtak u Bruxellesu.
Na (ishitrenu i nediplomatsku mjeru) R Hrvatsku u Schengenu, koju su nam vrhovnici priuštili, jedini koliki toliki lijek, saniranje štete je poseban status hrvatskih kantona u BiH i "meka granica" njihova prema RH! Bez toga nije ni trebalo ulaziti u to.