Novi Zakon o zaštiti životinja, koji nakon Vlade moraju prihvatiti i saborski zastupnici, već nekoliko dana tema je razgovora među volonterima i aktivistima za dobrobit životinja.
Što je dobro, a što bi moglo biti i bolje, nižu se razmišljanja i prijedlozi. No, jedno je sigurno, Hrvatska će dobiti Zakon o zaštiti životinja koji zabranjuje ubijanje pasa u skloništima. Hoće li to biti lako provesti s obzirom na puno napuštenih životinja?
- Svakako je najsretnija vijest da je novim Zakonom o zaštiti životinja konačno zabranjeno ubijanje životinja u skloništima. To je zaista velik iskorak Hrvatske, kako u humanom tako i u civilizacijskom smislu. No, to svakako zahtijeva da se prije svega počnu provoditi mjere koje će drastično smanjiti broj napuštenih životinja, a to su kontrola razmnožavanja životinja i kažnjavanje neodgovornih vlasnika koji svjesno napuštaju svoje životinje. U protivnom je upitno što će se događati s napuštenim životinjama kada se popune raspoloživi kapaciteti u skloništima - kaže Jadranka Dragović iz Saveza udruga za zaštitu životinja grada Zagreba (SUZA).
U jednoj od odredbi kojom se regulira neodgovarajuće postupanje prema životinjama uz zabranu bacanja petardi i držanje divljih životinja u ugostiteljskim objektima je i zabrana držanja vezanih pasa. No, govori se o zabrani stalnog vezanja pasa. Kako se to može kontrolirati, je li to 'stalno' zapravo mogućnost za zaobilaženje zakona?
- Prema iskustvima SUZA-e, zabrana držanja “trajno” vezanih pasa, koja je na snazi u Zagrebu još od 2015., pokazala se potpuno neprovediva u praksi iz jednostavnog razloga što je nemoguće dokazati koji je pas trajno vezan, a koji nije. Jednako tako, koliko ga vremenski dugo vlasnik treba držati nevezanog, 5 minuta ili 5 sati, da bi se smatralo da pas nije trajno vezan. Pravo rješenje bila bi potpuna zabrana držanja pasa na lancu, jer se držanje pasa na lancu zasigurno može tretirati kao mučenje životinja - ističe J. Dragović.
Novim zakonom osnažena je i uloga komunalnih redara, no oni već imaju dosta ovlasti koje ne provode.
- Da, još 2013. provođenje nadzora nad uvjetima i načinom držanja životinja spustilo se na lokalnu razinu, što je odlično. No, loše je što je to stavljeno u nadležnost komunalnih redara jer oni već ionako imaju prevelik opseg poslova koje obavljaju, a za nadzor ove vrste nisu dovoljno educirani ni stručni. Stoga nisam sigurna koliko će im povećanje ovlasti pomoći u onome što do sada i nisu radili - kaže Jadranka Dragović.
Kažnjavanje napuštanja bi bilo dobro za početak. Međutim, još uvijek je mnogo ne-čipiranih pasa (znači da nisu niti cijepljeni protiv bjesnoće), a napuštanje-odbacivnje štenadi je još teže dokazivo, jer do 3 mjeseca starosti ne moraju niti biti čipirani. Ne-čipiranom psuu se ne zna vlasnik. Ne bi bilo loše uvesti posebni porez za posjedovanje ne-kastriranog psa. Uzgajivačima bi se to isplatilo, ali kod nas je opet problem tko bi to kontrolirao, provodio itd. U gradovima (na sjeverozapadu Hrvatske) je postalo prilično uobičajeno kastrirati kuje, ali na selu i u ostalim dijelovima Hrvatske nije.