U manje od dva mjeseca u Istri su bila četiri veća prosvjeda učenika i
studenta. Krajem rujna, mladi iz srednje škole Vladimira
Gortana srušili su zid koji ih je dijelio od učenika
talijanske škole Leonardo da Vincija u Bujama. Ogorčeni su
se mladi tada organizirali putem elektroničke pošte, zid su
srušili a roditelji i nastavnici su ih podržali.
Dolje zid, dolje matura
Ni mjesec dana kasnije, nenajavljeno, na pulske je ulice
izišlo 300-tinjak srednjoškolaca. Oboružani
transparentima na kojima je pisalo: Dolje matura protutnjali su gradom.
Učenici su se pobunili zbog toga što se matura radi prema
gimnazijskom programu, pa gimnazijalci imaju veće šanse pri
upisu na fakultete. Prije nekoliko dana je na pulske ulice i trgove
izišlo 300-tinjak studenata. To su jedini studenti, uz
zagrebačke, koji su se pobunili zbog skupog studiranja i
komercijalizacije znanja.
Dva-tri dana nakon toga je 180 učenika Medicinske škole
odlučilo bojkotirati nastavu zato što im odlazi omiljeni
učitelj koji nema potreban stručni ispit. Kako se reda nezadovoljstvo
mladih u Istri, moglo bi se činiti da mlade netko organizira. Međutim,
čini se da nije tako jer su sva okupljanja bila prilično neorganizirana
i mladi nisu znali, ili htjeli, pokucati na prave adrese. Primjerice,
niti su se obratili pulskom gradonačelniku, niti nekome tko je zadužen
za probleme školstva. Sociolozi bi se mogli baviti pitanjem
po čemu je Istra posebnija i kada su nezadovoljstva mladih posrijedi?
Lakše i bez
posljedica
Saborski zastupnik Furio Radin, po struci psiholog, kaže: - Meni je
drago ako se misli da su i češća nezadovoljstva mladih u
Istri odraz posebnosti poluotoka. No, ipak mislim da su i protesti
mladih ovdje odraz općeg nezadovoljstva u društvu. Takva
nezadovoljstva, koja počinju zbog nekih reformi u školstvu,
mogu se vidjeti i u Italiji i Francuskoj. Kada je Istra u pitanju,
moguće je da su mladi otvoreniji i glasniji i kao rezultat drugačije
politike, pa se poluotok doživljava kao mjesto gdje je više
stvari moguće i slobodnije napraviti nego drugdje, i to bez posljedica.
Može se očekivati, da takva nezadovoljstva prerastu u nešto
drugo i dobiju političke predznake. Sada ne vidim da je tako, ali u
povijesti se to znalo događati. Istupanje mladih dobro je za zrelost
jednog društva, iako se mladi uvijek bune zbog razloga koji
u početku nisu prepoznati kao ozbiljni. Naši su studenti
dosad najčešće prosvjedovali zbog menze, što
znači da ne stojimo uz bok drugim zemljama. Ali i pitanje menze može se
politizirati, jer menza nije pravi razlog.
Ona je tek simptom bolesti u sustavu. Pretpostavljam da bi se pobune
mladih mogle politizirati. Dobro je ako politizacija nastane unutar
studentskih redova, zbog njihovih interesa. Loše je ako
mlade ljude iskoriste i njima manipuliraju političari - pojasnio je
Furio Radin.