Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. Središnjim obilježavanjem u Brezovici, na kojem je sudjelovao državni vrh i predstavnici antifašističkih i drugih udruga, odala se počast hrvatskim antifašistima koji su u Drugom svjetskom ratu svoje živote položili u borbi za slobodu od nacizma i fašizma i time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata.
9:50 - Predsjednik Zoran Milanović održao je govor. Kada je dolazio na pozornicu čulo se skandiranje i veliki pljesak.
"Istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti. Međutim, u ovoj našoj istini nema ničega bolnog, ona je u stvari lijepa, teška, krvava, ali lijepa. Pa krenimo od nekih istinitih stvari koje neće nikoga zaboljeti i uvrijediti jer mislim da to dugujemo ljudima koji se prije osamdeset godina nisu okupili ovdje nego u Žabenskoj šumi, nekih desetak kilometara na drugoj strani, 22. lipnja", rekao je predsjednik. Dodao je da tim sedamdeset i sedam sisačkih komunista, boraca za revoluciju i promjene ne činimo uslugu ako stalno ističemo da su svi oni bili Hrvati i da je to bila hrvatska borba jer su oni prije svega bili komunisti u borbi za revoluciju, sovjetsku Hrvatsku , a ne demokraciju.
"Drugo Janko Bobetko, naš slavni general iz Domovinskog rata, nije bio ovdje, bili su njegova braća. Što ne znači da ne bi bio ovdje da je mogao biti, jer je po svemu drugome on jest bio ovdje, ali bili su neki drugi ljudi. Bio je Mika Špiljak, Marijan Cvetković, Vlado Janjić Capo, slavni komandant, sve Hrvati, ako nekome znači. Meni znači, ali dijeliti ih i stalno isticati tko je bio Hrvat, tko je bio Židov, to nema smisla. Oni tako nisu razmišljali“, poručio je predsjednik Milanović. Dodao je kako su to bili heroji od kalibra, ali i grubi ljudi, avanturisti koji su vrlo često znali i priječi crtu i napraviti nepravdu.
"Sve je to naša povijest, sve je to istina, ona ne vrijeđa i ne bi trebala niti boljeti", rekao je predsjednik istaknuvši da nikada nije dolazio u Brezovicu kako bi nekome utjerao nekakvu svoju istinu, da bi ikome dao bilo kakav zadatak ili da bi poslao poruku. „Ja sam ovdje samo da ukažem na neke stvari koje Hrvatsku stavljaju tamo gdje joj je mjesto“, rekao je.
"Ovo nije bio prvi odred u Europi, bilo je pokreta otpora i u Francuskoj, u Češkoj, u nekim državama nije bilo ničega, kao u Belgiji, Danskoj, oni su čekali da rat završi, to je ljudski i to treba razumjeti. Međutim, ovdje je došlo do simbioze antifašističke borbe. Kada su bili opkoljeni velikim ustaškim snagama, odlaze na Baniju da bi zajedno s našom srpskom braćom i sestrama podigli ustanak na oružje, u očuvanju ljudskosti. To nije bilo lako jer svi ti hrvatski komesari, komunisti, narodni heroji, ovdje ili na kalničkom odredu dolazili su međunarod koji je bio devastiran, pobijen. Već početkom lipnja broj ubijenih civila, koji se nekom ne trebaju previše dopadati koji mogu ili ne moraju voljeti Nezavisnu državu Hrvatsku, je bio zastrašujući. S jedne strane komunistička agitacija, spremnost, organizacijske sposobnosti, i s druge strane je hrvatski narod koji nije bio zreo za ustanak jer je živio u iluziji da je dobio nekakvu svoju državu, koja ga je prodala za sitnu banku, i srpski narod Hrvatske, naša braća po oružju u tom ratu, nažalost ne više u ovom zadnjem ratu, ali u tom ratu, naša braća po oružju su zajedno s hrvatskim komesarima dizali taj narodni ustanak“, rekao je Milanović.
"Hrvatska nije bila na strani pobjednika, Hrvatska je bila na strani istine i dobra“, poručio je dodavši kako je isticanje da smo bili pobjednici, a ne gubitnici, lutrijski pogled na život i sudbinu jer bi to značilo da smo mogli i izgubiti. Zapitao se bi li naš otpor činilo manje vrijednim da je Osovina dobila rat: „Hrvatska nije bila samo na pobjedničkoj strani, to je bilanca, to je računovodstveni pogled na svijet. Hrvatska je bila na strani rizika, pogibelji i hrabrosti“.
"A sada još nešto o Hrvatima u Drugom svjetskom ratu. Ići kao Hrvat u rat '41. i '42. bio je čin nevjerojatne hrabrosti i avanturizma, nečega što je teško opisati riječima i slovima. Hrvati nisu bili proganjani na način na koji su bili proganjani Židovi i Srbi. I u takvoj situaciji biti Hrvat i uživati relativan komfor, naspram Židova i Srba u državi i ustati na oružje, ovdje, ali posebno u hrvatskom majci Dalmaciji. Nisu Istra i Primorje oslobođeni samo deklaracijom i kurzivom odluka ZAVNOH-a nego hrvatskim oružjem dalmatinskih partizana koji su ušli u Rijeku i u Istru. Ljudi koji su imali sve za izgubiti, koji su bili Dalmatinci, Hrvati, patrioti, ne antifašisti na početku nego samo borci za slobodu. Naprosto borci za svoj zavičaj, da im se dopusti da uče hrvatski jezik u Splitu i u dijelovima koji su okupirani od Italije koji su prodani i predani, da ih se ne terorizira“, rekao je predsjednik Milanović.
"Istina ne bi trebala boljeti, nikako ne može vrijeđati. Meni je drago da smo se opet okupili ovdje na osamdesetu godišnjicu. Hrvatska može biti bolja, Hrvatska je jedna uređena stabilna država. Ima ljudi u Hrvatskoj, i to ne malo mislim da nisu većina, ali ima ljudi koji na ovaj dan gledaju s neodobravanjem, koji ne žele ovu proslavu. To je odlika svake političke nacije“, rekao je Predsjednik i obraćanje zaključio riječima Franje Tuđmana: „Kada je umro Vlado Janjić Capo '91. godine, dva dana nakon ubojstva naših dečki u Borovom Selu, Tuđman je posao telegram obitelji pokojnog prijatelja, starijeg druga iz Beograda,među ostalim riječima napisao da je njegov put i njegov primjer, primjer nacionalnog, ljudskog i političkog poštenja. Sjećamo se tog poštenja“, zaključio je.
9:40 - Premijer Plenković održao je govor. "Zadovoljstvo mi vas je pozdraviti. Premda je ovaj praznik uspostavljen još 1991. na inicijativu predsjednika Tuđmana od ove godine Vlada RH je nositelj njegove organizacije i tako će biti i u budućnosti", kazao je Plenković. "Nakon Njemačke okupacije, postavljen je kvislinški režim Ante Pavelića. U stvarnosti Hrvatska je bila podijeljena na njemačku i talijansku okupaciju. Doneseni su i rasni zakoni protiv Židova i Roma i Srba. U ovoj šumi skupina od 70 boraca uglavnom Hrvata osnovala je odred i krenula u borbu. Tu je bio i Janko Bobetku. To je bila i prva antifašistička borbena jedinica", kazao je Plenković. "Partizani su postupno oslobodili dijelove Hrvatske što je dovelo do ZAVNOH-a koji je kasnije omogućio da 1990. bude potvrđena suverenost Hrvatske koja je obranjena u Domovinskom ratu, kazao je. "Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora", dodao je. Više pročitajte OVDJE.
9:22 - Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin obratio se nazočnima. "Odabrao sam pri pozdravljanju ova redoslijed mada kršim pravila, no mi smo ovdje da bismo se sjetili početka antifašističke borbe. Tako da prvo treba pozdraviti žive borce. Znamo što znači važnost ovog mjesta. Znamo i što znači 27. srpnja u Srbu i neću o tome govoriti, ali ću govoriti o nečem drugom. Zadovoljan sam da se ovo odvija u organizaciji Vlade RH", kazao je Habulin. "Znam da se nerado čuje za ustašizaciju ili fašistoizaciju Hrvatske. I meni bi bilo draže ne govoriti o tome, ali predugo smo šutjeli o tome. Bilo je u ovih 30 godina pojedinaca koji su govorili i pisali, ali odjek je bio mali. U isto vrijeme se u medijima i knjigama slijevala bujica laži", dodao je. " Još uvijek je na snazi Ustav u kojem stoji da je Republika Hrvatska zasnovana i na temeljima antifašizma a nasuprot NDH", kazao je. "Bez suočavanja sa svojom prošlošću, na koketiranju s ustaštvom za ovu zemlju nema budućnosti, a ja tvrdim da je Hrvatska zemlja ravnopravnih građana sazdana na antifašizmu mora imati budućnost", kazao je.
9:21 - Minutom šutnje odana je počast svim stradalnicima Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata.
9:04 - Premijer Plenković i predsjednik Milanović položili su vijence kod spomenika u Brezovici. Prije svečanosti premijer i predsjednik su se rukovali.
8:35 - U 9 sati na obilježavanje stiže predsjednik Zoran Milanović i prvi put premijer Andrej Plenković. U Brezovicu je stigao i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, Radimir Čačići i brojni drugi političari.
"Ne mogu vjerovati svojim ušima i očima", kazao je Čačić u šali na komentar novinara da je Vlada ove godine organizator." Vrijeme je da bude tako, sjećam se godina kada nije bilo nikoga, sjećam se godina da nije bilo najviših predstavnika HDZ-a, sjećam se godina kada nije bilo predstavnika SDP-a, najviših. To je dobra poruka što Plenković dolazi, to je pozicioniranje Hrvatske tamo gdje ona spada", kazao je.
U spomen-parku Brezovica pokraj Siska održano je središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941., kada je osnovan Sisački partizanski odred. Zapovjednici odreda bili su Vlado Janić-Capo i Marijan Cvetković, a među 77 boraca bili su Mika Špiljak, Nada Dimić i drugi. Odred je osnovan nakon napada Njemačke na SSSR. Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno. U organiziranoj narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj aktivno je sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana.
U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.
Antifašizam je floskula. Taj termin je izmislio najveći zločinac u povijesti ljudskog roda Staljin.