Pred saborskim Povjerenstvom za Agrokor danas svjedoči bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski.
– Gledao sam svijet izvan Agrokora – kazao je Rohatinski na početku svjedočenja. Rekao je da su u Agrokoru bili zaposleni i njegov sin i kći.
– Kad sam se 1. travnja 2000. godine zaposlio u Agrokoru, postao sam i član Nadzornog odbora Agrokora. Svi moji odnosi s tvrtkom prestali su 12. srpnja 2000. godine. Poslije sam doznao da je na portalu tvrtke bilo navedeno da sam član NO. To ne odgovara činjeničnom stanju – kazao je Rohatinski.
Na pitanje zašto je Agrokor otkupio tvrtku njegove supruge, Rohatinski je rekao da ne može govoriti o politici Agrokora. – Tvrtka je kupljena za jednu kunu. Zašto je Agrokor to kupio, to morate pitati njih – rekao je Rohatinski. Na pitanje ima li veze otkup tvrtke s njegovim angažmanom u Agrokoru, Rohatinski je rekao da nema. – Politika relativno stabilnog tečaja koju je provodio HNB u vrijeme dok sam bio guverner, a nastavio ju je i poslije, nije imala nikakve veze s poslovnim interesima ni jednog ekonomskog subjekta u zemlji. To je pitanje izvan konteksta Agrokora – kazao je Rohatinski.
Na pitanje o mjenicama bez pokrića, Rohatinski je kazao da su u vrijeme dok je on bio guverner HNB-a "operacije s mjenicama bile marginalne veličine".
U Agrokor sam otišao 2000. godine jer mi je ponuđena dvostruko veća plaća nego što sam je imao u PBZ-u
– Iz PBZ-a u Agrokor otišao sam 2000. godine jer mi je ponuđena dvostruko veća plaća nego što sam je imao u PBZ-u. Prije toga nisam bio član nadzornog odbora niti jednog poduzeća – rekao je Rohatinski na pitanje Nikole Grmoje.
– Gospodin Maras možda će se sjetiti pod kojim je uvjetima završio moj mandat u HNB-u. Nisam želio koristiti ni jednu od povlastica koje sam mogao koristiti. Tražio sam posao odmah, bilo je nekoliko ponuda, između ostalog GP Morgana i Goldman Sachsa i drugih međunarodnih banaka. Odbio sam ih jer sam znao za njihovu ulogu u izazivanju svjetske krize. Ponuda radnih mjesta u tom trenutku u Hrvatskoj bila je vrlo mala. Potencijalna ponuda iz Agrokora bila je jedina koja se mogla realizirati u nekoliko dana i zato sam je prihvatio – rekao je Rohatinski.
Objasnio je da je 2000. godine iz Agrokora u HNB otišao zbog stanja u Hrvatskoj i problema koje je imao HNB u rješavanju te situacije. – Nisam mislio da ću ostati 12 godina u HNB-u, odnosno dva mandata – kazao je Rohatinski i dodao da je plaća guvernera u tom trenutku bila četiri puta manja od njegove plaće u Agrokoru. – Premijeru i ministru financija rekao sam da prihvaćam taj posao i pokušat ću učiniti što mogu i onda ću otići. Godine 2012. trebao sam pronaći posao u roku nekoliko dana. U strane banke nisam želio ići raditi. Jedina ponuda koja mi je tada bila dana jest vratiti se u Agrokor, i ja sam se vratio – kazao je Rohatinski.
Na pitanje je li ga Ivica Todorić potaknuo da ode u Agrokor zato što će imati koristi ako postane guverner, Rohatinski je kazao da ga ni Todorić ni nitko od njegovih suradnika tijekom cijelog mandata nije zvao "u cilju da na bilo koji način sugerira neku mjeru HNB-a koja bi potencijalno koristila Agrokoru".
Zašto je Agrokor kupio tvrtku supruge Željka Rohatinskog?
Na pitanje u kakvom stanju je bila tvrtka njegove supruge kada ju je kupio Agrokor, Rohatinski je kazao da je tvrtka vrijedila toliko koliko je za nju i plaćeno, a to je jedna kuna. Na dodatno pitanje kolika su bila dugovanja tvrtke, Rohatinski je kazao da te podatke ne zna. – U imovini tvrtke bila je obiteljska kuća. Što se tiče ostalih, navodnih dugovanja, ja o tome ne znam – kazao je bivši guverner.
Na pitanje zašto bi njegova supruga prodala tvrtku za kunu u čijoj imovini je i kuća vrijedna 2 milijuna kuna, Rohatinski je kazao da je supruga imala teških zdravstvenih problema i nije je više mogla voditi. – To je bila likvidacija. Jedina stvarna imovina u toj tvrtki bila je obiteljska kuća – kazao je Rohatinski. Zastupnica Jelkovac pitala je Rohatinskog je li bio u dva mandata član Nadzornog odbora Agrokora. – Nije točno da sam u dva mandata bio član NO Agrokora – rekao je Rohatinski. – Nisam bio član NO ni prije prvog travnja 2000., a niti nakon 12. srpnja 2000. godine – rekao je Rohatinski.
Kuću je supruga otkupila od Agrokora
– Teoretski i praktično HNB vrši nadzor nad bankama, ne nad njihovim komitentima. Jedan od zadataka jest i procjenjivanje izloženosti banke komitentima. Nadzor HNB-a, koji je permanentno prisutan, posebno je pazio na taj element u poslovanju banaka –svih banaka i prema svim komitentima – kazao je na pitanje predsjednika Povjerenstva Orsata Miljenića Rohatinski.
Što je bilo s kućom koju je kupio Agrokor s tvrtkom njegove supruge, pitao je Miljenić. – Kuća je u posjedu moje supruge i naša obitelj živi u njoj. Zbog zdravstvenih razloga moje supruge tvrtka više nije mogla poslovati. Zbog poslovnih veza te tvrtke i nekih tvrtki iz sastava Agrokora, da bi se to saldiralo, kupljena je tvrtka moje supruge za iznos vrijednosti kuće. Onda je moja supruga kao fizička osoba otkupila tu kuću od tvrtke za isti iznos. Novčani tok bio je praktički bila nula – kazao je Rohatinski.
Što je radio Zdravko Marić u Agrokoru?
Na pitanje Gordana Marasa gdje je radio prije PBZ-a, Rohatinski je rekao da je radio u Ekonomskom institutu Zagreb, a potom je radio prvo honorarno, a potom je bio i stalni zaposlenik PBZ-a. – 2012. godine bio sam savjetnik predsjednika Uprave, a nisam bio dio menadžmenta – rekao je Rohatinski.
Na pitanje je li tijekom rada u Agrokoru upoznao sadašnjeg ministra Zdravka Marića. – Način funkcioniranja koncerna bio je takav da nitko ne treba znati ono što mu nije neophodno za obavljanje posla. Moje spoznaje o onome što je on radio bile su kuloarske priče ili priče s hodnika. Po tim informacijama on je bio zadužen za trgovanje na tržištu kapitala. Posao je to za koji vjerujem da je dobro naučio još dok je radio u Ministarstvu financija – kazao je Rohatinski.
– Moje je dojam da je većina njegovog posla bila vezana uz inozemno financiranje koncerna – kazao je Rohatinski. Na pitanje odnosi li se to i na razdoblje kada je Sberbanka financirala Agrokor, Rohatinski je kazao: "Da, znači." – Moj je dojam, s obzirom na način na koji je koncern funkcionira, da je moguće da onaj tko je prodavao bondove nije znao što prodaje – rekao je Rohatinski na pitanje o tome što je radio Marić. – Moj dojam je, ne raspolažem činjenicama, da su poslovi računovodstva bili na neki način izdvojeni od nekih drugih poslova – kazao je Rohatinski.
"Stabilnost tečaja bitan je preduvjet da se sustav ne raspadne"
– Moje je duboko uvjerenje da je u visoko euriziranom financijskom sustavu, kao što je to u Hrvatskoj, stabilnost tečaja bitan preduvjet da se sustav ne raspadne – kazao je Rohatinski i dodao da je HNB jedini radio protiv toga da se država, tvrtke i građani zadužuju. – Vlade su imale oprečni stav polazeći od sebe i državnog proračuna. To su bile dvije sasvim različite percepcije situacije. Zadužite se jer to će biti na kraju dobro za ovu zemlju. Do izbijanja krize bio je privid da je to zaduživanje dobro jer je zemlja rasla 5-6 posto – rekao je Rohatinski.
– Agrokor nije bio nikakav izuzetak, niti je politika vođena prema bilo kojem pojedinačnom subjektu, a govorim o financijama ukupne zemlje – kazao je Rohatinski koji je počeo opširno opisivati politiku HNB-a, zbog čega ga je u jednom trenutku predsjednik Povjerenstva Miljenić prekinuo.
– Mislim da je bilo naloga pojedinim bankama da smanje izloženost pojedinim tvrtkama iz koncerna Agrokor. Mislim da je maksimalna izloženost bila 25 posto kapitala, a bio je i limit za izloženost prema vlasnički povezanim komitentima. To je provodila supervizija HNB-a – rekao je Rohatinski i dodao da su kasnije u zakonu ti elementi "zaoštreni". Na pitanje tko je od zamjenika bio nadležan za posao supervizije, Rohatinski je rekao da je do 2006. godine bio Čedo Baletić, a od 2016. do 2012. to je bio Davor Holjevac. Rekao je da nije u svom mandatu imao nikakvih prijava vezanih uz koncern Agrokor.
U vrijeme do 2012. godine mjenice nisu bile problem koji bi zahtijevao da se u njegovo rješavanje uključi HNB
– U vrijeme do 2012. godine mjenice nisu bile problem koji je zahtijevao da se u njegovo rješavanje uključi Hrvatska narodna banka – kazao je Rohatinski.
– Godine 2000. obvezna pričuva iznosila je 29,5 posto. Politika HNB-a bila je takva da je kroz godine stopa smanjivana na 12 ili 13 posto u vrijeme kad sam ja bio tamo prisutan. Poslije je nešto povećana zato što poslovanje banaka nije bilo takvo da bi opravdavalo, za naše uvjete, tako nisku stopu obvezne pričuve. Bit stvari jest da se obvezna pričuva 2000. izračunavala u odnosu na štednju u bankama, na depozite u bankama. Glavni izvor kreditne ekspanzije banaka u vrijeme prije izbijanja krize bili su dodatni krediti koje su te banke uzimale od svojih banaka – majki u inozemstvu. Tad HNB nije reagirao samo kroz obveznu pričuve već i kroz neke druge instrumente zbog kojih nas je napadao cijeli zapadni svijet. Nakon 2008. godine, ne samo da više nije bilo pritjecanja novih sredstava nego su se banke razduživale kod banaka – majki. Njihov dug prema stranim bankama iznosio je oko 12 milijardi eura, a danas je 4 milijardi eura. Čak 8 milijardi eura vratili su stranim bankama.
Zaduživanje Hrvatske bilo je previsoko
Na pitanje jesu li tadašnji premijer Ivica Račan i Ivica Todorić razgovarali o tome da ode iz Agrokora, Rohatinski je kazao da je on o svom prelasku razgovarao s Ivicom Račanom i ministrom financija Matom Crkvencem i nije mu poznato jesu li o tome razgovarali Račan i Todorić. – Što se tiče razdoblja otkad sam postao guverner, upravo je moja intencija bila da se HNB ne upliće u zaduživanje države, a pogotovo da se ne može uplitati u zaduženje bilo kojeg drugog financijskog subjekta u državi – kazao je Rohatinski.
– Politika HNB-a bila je motivirana stajalištem da je stupanj zaduživanja Hrvatske previsok i u sklopu naših nadležnosti pokušali smo to ograničavati. Nije bilo nikakvih kontakata, razgovora, savjeta u tom smislu između mene i Ivice Todorića – rekao je Rohatinski.
Naglasio je da je bitna stvar bilo pitanje može li HNB svojim mjerama izravno ograničiti vanjsko zaduženje subjekata iz Hrvatske. –Godine 2008. u ladici smo imali jednu takvu mjeru. Nije bilo potrebno da se izvuče iz ladice jer smo preživjeli 2008. godinu i bez toga. Na sastanku u Europskoj središnjoj banci spomenuo sam predsjedniku te banke da imamo spremnu i tu mjeru. Takva mjera bila je u suprotnosti s poglavljem o pristupanju u EU. Vlada nas je upozorila da s tom mjerom možemo ugroziti ulazak Hrvatske u EU – rekao je Rohatinski.
Kupnja Mercatora nije bio dobar potez
Na pitanje je li savjetovao Todoriću da kupuje tvrtke koje sada pripadaju Agrokoru, Rohatinski je rekao da ga Todorić nije tražio mišljenje o tome. – U jednom nevezanom razgovoru rekao sam da mislim da to nije dobar potez, da sinergijski efekti neće biti onakvi kakvi se očekuju i u tome sam ostao usamljen – rekao je Rohatinski. Potvrdio je da je bio član Saveza komunista do 1989. godine i da nakon toga nije bio član ni jedne stranke.
– Ideja i sugestija da bih se mogao uključiti u politički život nije došla od Ivice Todorića, nego od nekih osoba koje su bile u politici, a imale su političke ambicije. To je trajalo mjesecima, do kraja srpnja i početka kolovoza 2012. godine. Tada je prvi put izravno došao Ivica Todorić s takvom idejom. Bilo je više vrlo usko organiziranih sastanaka na tu temu, na kojima su bili pojedinci iz stranaka. Cijelo vrijeme tu sam ideju odbijao. Zadnji put sam je odbio na zadnjem sastanku na kojem sam bio prisutan, a na kojem je bio i Ivica Todorić. Tada sam rekao da ja u to ne idem. Nakon toga su se počele događati neke čudne stvari – kazao je Rohatinski.
– Jedan je medij objavio prvi put priču o poduzeću moje supruge i njezinoj kući i to dva dana nakon što sam na sastanku rekao definitivno "ne". Zaključak neću izvoditi – rekao je Rohatinski. Grmoja je kazao da je Rohatinski priznao da su na sastancima bili Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić i Ivica Todorić. Grmoja je potom rekao da su nakon toga Karamarko i Kujundžić bili kandidati za predsjednika HDZ-a, dok Jadranka Kosor, koja je bila protiv tog projekta, nije uspjela na izborima za predsjednicu HDZ-a.
– Prve sugestije o političkom angažmanu došle su krajem 2011. godine od pojedinaca i stranaka koje nisu ove o kojima sada razgovaramo – objasnio je Rohatinski. Na pitanje jesu li Karamarko i Kujundžić bili dio kruga oko Ivice Todorića koji ga je nagovarao na politički angažman, Rohatinski je rekao: "Da."
Na kraju je Rohatinski iskoristio vrijeme da bi jasnije objasnio situaciju s Agrokorovom kupnjom tvrtke njegove supruge. – Glavno je pitanje je li Todorić 2004. godine meni pomogao da moja supruga kupi kuću. Ne, nije – zaključio je Rohatinski.
Pogledajte i VIDEO: Todorići - Od raja do sloma
Ne znam jeste li svi gledali prijenos ove lakrdije, ali ono što mi se čini najvažnije jest da je obujam regresnih mjenica Agrokora bez pokrića naglo porastao nakon 2012, nakon odlaska Rohatinskog i HNB-a. Član povjerenstva Lovrinović je to nazvao upadom u monetarni sustav. Koliko se sjećam to je bila Milanovićeva vlada, a Maras je tada bio u NO HBOR-a. To je glavno pitanje, a ne tko je gdje i kada bio na sastanku i s kim.