Paragvaj je uoči Božića objavio da će početkom 2011. priznati neovisnu Palestinu u granicama prije izraelske okupacije iz 1967. Time se priključio latinskoameričkom valu priznanja na koji Palestinska samouprava računa otkako su u rujnu propali palestinsko-izraelski pregovori zbog odbijanja Izraela da prekine daljnju gradnju židovskih naselja na Zapadnoj obali.
Pritisak na Izrael
Nešto ranije, u prosincu, Palestinu su u samo nekoliko dana priznali i Venezuela, Brazil, Argentina, Ekvador i Bolivija, a za 2011. priznanja su najavili i Urugvaj te Čile. Čile je pak posebno motiviran i time što u njemu živi vrlo brojna palestinska manjina - između 350 i 500 tisuća građana. Ovakvim razvojem događaja ni najmanje nisu bili oduševljeni SAD i Izrael koji su priznanja osudili kao “štetna” uz obrazloženje da se “stalni mir na Bliskom istoku može postići isključivo pregovorima”.
Od proglašenja palestinske deklaracije o neovisnosti iz 1988. njezinu je neovisnost priznalo više od 100 država. Problem je međutim u tome što različite zemlje imaju različite vrste diplomatskih odnosa s palestinskim državnim vlastima te je teško ocijeniti koje od njih Palestinu doista tretiraju u cijelosti kao neovisnu državu. Valom priznanja maglovita se diplomatska situacija mijenja te on predstavlja jedan od dosad najžešćih pritisaka na Izrael da prione “projektu dviju država”.
Francuska i Španjolska
Novi odnos svijeta prema Bliskom istoku mogao se naslutiti još u veljači, kada su ministri vanjskih poslova Francuske i Španjolske Bernard Kouchner i Miguel Angel Moratinos predložili da EU zajednički prizna Palestinu do listopada 2011. Na nedavno traženje Abbasa da EU napokon prizna Palestinu, Bruxelles je odgovorio da će to učiniti “kad to bude prikladno”, ali i dodao “razočaranje odbijanjem Izraela da produži blokadu izgradnje židovskih naselja” na Zapadnoj obali, na kojoj su uvjeti života sve gori.
Židovska naselja sa 470.000 stanovnika, koja UN smatra ilegalnima, ne prestaju se širiti na štetu 2,5 milijuna Palestinaca zbijenih na prostor 10 puta manji od Hrvatske. Fizički pritisak na prostor na kojem 67% stanovnika živi ispod razine siromaštva krajnje je zaoštren zidom dugim 700 km kojim je Izrael do te mjere izolirao Palestince da su njemački biskupi Gregor Maria Hanke i Walter Mixa u ožujku 2007. izazvali žestoke reakcije u Izraelu kad su, potreseni posjetom Ramalli i Yad Vashemu, zaključili da prizori na Zap. obali strašno nalikuju onima u Varšavskom getu u Drugom svjetskom ratu.
a ti,strepko,sta se pilo za novaka,jel pala neka vijagra,cijalis,ovo,ono...jesi li omrsio brke kod stare....ili stara bese pokrala kvake i brave i pobegla nazad u bosnu...